KoSSev: Izdavanje dokumenta na severu Kosova u senci visoke politike

KoSSev: Izdavanje dokumenta na severu Kosova u senci visoke politike

Navršen je i peti mesec od nasilnog ulaska novih albanskih gradonačelnika u tri opštine na Severu, u kojima većinu čine Srbi. Između isteranih organa Republike Srbije koje Priština i zapadne zemlje koje su priznale Kosovo smatraju nelegalnim i novih kosovskih samouprava bez Srba, za koje se i sama Priština slaže da su nelegitimne, trpe građani. S

Sve teže mogu da dobiju dokumenta koja su u nadležnosti dva sistema. KoSSev je Istraživao kako građani u Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu poslednjih pet meseci dolaze do njih.

Napuštanje kosovskih institucija i bojkot izbora doveli su do toga da na Severu Kosova skoro i da nema predstavnika srpske zajednice u lokalnim institucijama. U Severnoj Mitrovici, na lokalnim izborima održanim u drugom pokušaju 23. aprila, pobedu je odneo Erden Atić, u Zvečanu Iljir Peci, Zubinom Potoku – Izmir Zećiri, a u Leposaviću Ljuljzim Hetemi.

Kako prenosi KoSSev, radno vreme se iz opštinskih zgrada, sa pružanja usluga građana, mahom kada su u pitanju svakodnevne potrebe za administracijom Republike Srbije, preselilo na ulice.

Nasuprot tome, uspostavljalo se novo rukovodstvo u kosovskoj samoupravi. U opštinskim organima u opštinama na Severu, sada, na vodećim pozicijama, u samoj administraciji i odeljenjima ima Srba.

One rade punom parom. Donose se i sprovode odluke, ali su one, međutim, građanima na Severu gotovo u potpunosti otuđene i ne reflektuju njihovu volju, piše KoSSev.

Problem koji Srbi već pune 24 godine imaju kada je u pitanju, preplitanje jurisdikcije administracije dva sistema – na Severu je unazad pola godine i dodatno i to značajno otežan.

Ni kosovske opšinske administracije ne funkcionišu u punom kapacitetu za pružanje administrativnih usluga građanima, niti je sada to moguće više učiniti kada su u pitanju opštinski organi pri Republici Srbiji.

Građani su prinuđeni da se naoružaju dodatnim strpljenjem, dodatnim troškovima, a neretko i domišljanjem kako najbrže i najbezbolnije da ispune svoje osnovno građansko pravo i obavezu.

Više nam je sagovornika potvrdilo da su opštine sada potpuno nefunkcionalne za osnovne administrativne potrebe građana, kako u srpskom, tako i u kosovskom sistemu.

Nakon ulaska novih gradonačelnika i policije, u ovim je zgradama ostala srpska dokumentacija, pečati i sve ostalo.

Marko Milenković iz Nove društvene inicijative, inače i sam meštanin Leposavića, kazao je za KoSSev da je vađenje dokumenata iz same opštinske zgrade gotovo nemoguće.

Precizirao je da je isti slučaj i za dokumenta koja se vade iz Privremenog opštinskog organa po sistemu Republike Srbije, ali i za ona koja izdaje Kosovo.

„Opština je potpuno zatvorena za radnike Privremenog organa, kao i za kompletne usluge koje ovaj organ pruža. Ipak, na više mesta po Leposaviću, ti ljude rade iz alternativnih prostorija. Tu građani mogu ponekad, i to je retko, da ih pronađu i zamole da na neki način završe ono što im treba“, navodi.

Iako se našao neki alternativni put, Milenković naglašava da je doći do dokumenata i na takav način i dalje teško.

„Nekako se snalaze za prioritetne stvari, kao što je overa dokumenata i tome slično. Ali se neke administrativne potrebe, za koje su ljudi svakodnevno ranije dolazili u ovu opštinu, ne izvršavaju. I tu postoji problem“, kaže on.

Opštinska zgrada nedostupna je i kada je reč o kosovskim dokumentima. Iako su se već uspostavili rukovodioci više departmana, većina službi nije funkcionalna.

I tu se našla alterntiva, te se građani sada šalju u policijsku stanicu.

„Ne znam za slučajeve da su građani odlazili u samu opštinu da bi uzimali dokumenta i završavali administrativne potrebe. Sada su za to, u okviru policijske stanice, uspostavljeni Centri za građanska pitanja. Građani sada tu obnavljaju dokumenta, podnose zahteve, registruju automobile i ostalo“, kazao nam je Milenković.

Za građane u Leposaviću, ipak, postoji jedna olakšica, a to je što prethodnih godina u opštinskoj zgradi nije bilo koncentrisano više službi iz srpskog sistema. Drugim rečima, PIO fond, Nacionalna služba za zapošljavanje i ostale, bile su u odvojenim zgradama.