Balkanska država Kosovo se suočava sa ozbiljnom političkom krizom, jer je bez vlade više od tri meseca nakon parlamentarnih izbora. Na izborima u februaru, stranka „Samoopredeljenje“ osvojila je 42% glasova, ali je izgubila apsolutnu većinu. Od tada, parlament se sastaje svakih 48 sati, ali bez napretka ka formiranju nove vlade.
Opozicija je odlučila da bojkotuje kandidatkinju vladajuće stranke, bivšu ministarku pravde Aljbuljenu Hadžiju, što dodatno komplikuje situaciju. Premijer Aljbin Kurti i opozicija međusobno se optužuju za zastoje u procesu. Memlji Krasnići iz Demokratske stranke tvrdi da „Samoopredeljenje“ želi da zadrži Kosovo u institucionalnoj krizi.
Predsednica Kosova, Vjosa Osmani, pokušala je da interveniše, ali ni krizni sastanak nije doneo rešenje. Posmatrači su zabrinuti da bi ova politička kriza mogla da legitimizuje stavove Beograda o Kosovu, koje Srbija i dalje smatra svojom teritorijom. Takođe, Kosovo je među najsiromašnijim državama u Evropi.
Bez stabilne vlade, Kosovo bi moglo propustiti više od 880 miliona evra iz EU plana rasta za Zapadni Balkan. Šefica diplomatije EU, Kaja Kalas, upozorila je da ne postoji prečica do članstva u EU i pozvala političare da preduzmu akciju. Ona je naglasila potrebu za funkcionalnim institucijama.
U društvu se oseća nezadovoljstvo, a više od 50 nevladinih organizacija je uputilo otvoreno pismo poslanicima, pozivajući ih da preuzmu odgovornost. Potpisnici su izrazili zabrinutost zbog nedostatka nadzora nad radom vlade, koja nastavlja da funkcioniše bez parlamentarnog nadzora.
Kosovo ima najmlađe stanovništvo u Evropi, ali nedostatak radnih mesta i zastareli obrazovni sistem otežavaju pristup tržištu rada. Sociolog Fadil Maljoku smatra da politički zastoj izaziva eroziju demokratskog poretka. On upozorava da produžavanje krize može dodatno narušiti poverenje javnosti u institucije.
