Kju groznica u Crnoj Gori se širi među govedima jer životinje nemaju gde da sahrane

Kju groznica u Crnoj Gori se širi među govedima jer životinje nemaju gde da sahrane

Veliki broj krava oboleo je od kju groznice u Crnoj Gori, a životinje još nisu usmrćene, jer ne postoje adekvatna mesta gde bi leševi bili zakopani, rekao je za podgoričke „Vijesti“ Vuk Iković iz Preokreta.

„Zato zaražena grla prenose bakterije na krave koje su zdrave. Iz ovog razloga urgirali smo kod predsednika Opštine Danilovgrad i Nikšič i kod ministra poljoprivrede da se već danas reši ovaj problem kako bi se sprečilo dalje širenje kju groznice“, saopštio je Iković, a prenose „Vijesti“.

Prema njegovim rečima, zaraza se među govedima proširila jer se čekalo duže od 20 dana da se zaražena grla usmrte i pravilno zakopaju, pošto Crna Gora nema ni spalionicu ni stočno groblje gde se mogu zbrinjavati leševi životinja.

„Ovakva neorganizovanost je uzrokovala nepropisno zakopavanje leševa, dodatno širenje zaraze jer su leševi nepropisno transportovani i zakopavani. Na primer, parcela na kojoj su zakopane krave nije ograđena pa toj livadu mogu pristupiti i divlje i domaće živtinje koje koriste taj prostor za ispašu“, dodaje Iković.

Kaže da zabrinjava to što su u Danilovgradu „usmrćene krave zakopane na lokaciji na kojoj je zabranjena izgradnja groblja za ljude“, jer se to mesto nalazi u blizini glavnog gradskog izvorišta.

„Funkcioneri su zabranili sahranjivanje ljudi, a dozvolili sahranjivanje zaražene stoke. Bakterije koje izazivaju kju groznicu mogu opstati u zemljištu po nekoliko meseci što zavisi od sastava zemljišta. Kako možemo biti sigurni da bakterije neće završiti u gradskom izvorištu“, upitao je Iković.

On podseća da se bakterija koja izaziva kju groznicu „prenosi domaćim i divljim životinjama između kojih se može prenositi vrstama poput krpelja ili miševa“.

„U čovjekov organizam se unosi hranom – nepasterizovanim mlečnim proizvodima ili direktno preko povređene kože ili ujedom krpelja. Najčešći izvor zaraze za čoveka je mleko, vuna, meso, a najviše su pogođeni stočari i veterinari“, navodi Iković.

Navodi da su u Holandiji do 2016. godine od ove bolesti umrle 74 osobe, a bolest je registrovana prvi put 2007. godine.