Incidenti u mađarskoj i rumunskoj rafineriji izazvali ozbiljna pitanja o energetskoj bezbednosti

Incidenti u mađarskoj i rumunskoj rafineriji izazvali ozbiljna pitanja o energetskoj bezbednosti

U samo nekoliko sati 20. oktobra 2025. godine, dva incidenta su pogodila energetsku infrastrukturu istočne Evrope. Požar u mađarskoj rafineriji MOL-a i eksplozija u rumunskoj rafineriji „Petrotel-Lukoil“ pokrenuli su zabrinutost o bezbednosti ovih ključnih postrojenja. Ovi događaji dodatno komplikuju situaciju za zemlje zavisne od ovih izvora energije, uključujući Srbiju.

U samo nekoliko sati 20. oktobra 2025. godine, dva incidenta su pogodila energetsku infrastrukturu istočne Evrope. Požar u mađarskoj rafineriji MOL-a i eksplozija u rumunskoj rafineriji „Petrotel-Lukoil“ pokrenuli su zabrinutost o bezbednosti ovih ključnih postrojenja. Ovi događaji dodatno komplikuju situaciju za zemlje zavisne od ovih izvora energije, uključujući Srbiju.

Požar u rafineriji MOL-a izbio je u kasnim večernjim satima 20. oktobra, zahvativši postrojenje „AV3“ koje čini 40 odsto kapaciteta rafinerije. Ova rafinerija, poznata kao Dunavska rafinerija, jedina je velika rafinerija u Mađarskoj sa kapacitetom od 8,1 miliona tona godišnje. Nalazi se 30 kilometara južno od Budimpešte i ključna je za snabdevanje domaćeg tržišta.

Požar je lokalizovan do 21. oktobra uz pomoć 50 vatrogasaca, a prema izjavama kompanije MOL, nije bilo povređenih. Zvuci koje su meštani prijavili bili su rezultat standardnih procedura za ispuštanje gasova. Direktor proizvodnje MOL-a, Krištijan Pulaj, negirao je spekulacije o mogućoj eksploziji.

MOL je 22. oktobra najavio ponovno pokretanje neohvaćenih jedinica rafinerije, dok istraga o uzroku incidenta traje. Mađarski premijer Viktor Orbán je izjavio da je snabdevanje gorivom sigurno, ali analitičari upozoravaju na moguće dugoročne posledice za proizvodnju.

Istog dana, došlo je do eksplozije u rafineriji „Petrotel-Lukoil“ u Ploeštiju, gde je povređen jedan radnik. Preliminarni nalazi ukazuju na curenje gasa u kanalizacionom sistemu tokom radova na održavanju. Rafinerija je već bila van pogona zbog remonta, a eksplozija nije uticala na isporuke energenata.

Dva incidenta u isto vreme postavljaju pitanja o mogućoj koordinaciji ili spoljašnjoj intervenciji, s obzirom na to da obe rafinerije prerađuju rusku naftu. Regionalni mediji povezuju ove događaje sa ukrajinskim napadima na ruske rafinerije, ali zvanična istraga ne podržava teoriju sabotaže.

Mađarski premijer je naložio potpunu istragu incidenta, naglašavajući važnost energetske bezbednosti. MOL je uverio investitore da incident neće imati dugoročne posledice, dok su akcije kompanije pale na berzi. U Rumuniji, ministar energetike je izjavio da eksplozija nije uticala na nacionalnu energetsku bezbednost.

Ovi incidenti dodatno komplikuju već tešku energetsku situaciju u Srbiji, koja se suočava sa posljedicama američkih sankcija. Srbija zavisi od isporuka iz Mađarske, a požar u MOL-u može značajno smanjiti kapacitet snabdevanja. Analitičari upozoravaju na mogućnost ozbiljne energetske krize u regionu.