Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je u četvrtak kako i dalje vjeruje da je moguće riješiti nesuglasice njegove zemlje s Turskom razgovorom sa turskim predsjednikom Recepom Tajipom Erdoganom, te naglasio da dva susjeda neće ratovati, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.
Odnosi dva saveznika u NATO i historijska regionalna rivala posebno su zategnuti skoro tri godine, uz alarmantnu retoriku turskih zvaničnika. Agencije navode kako je Erdogan više puta rekao da bi turske trupe mogle ući u Grčku „jedne noći“, te kako je prijetio da će Atinu pogoditi balističkim projektilima.
„Nećemo ratovati s Turskom“, rekao je Micotakis u četvrtak tokom sjednice Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu.
„Trebali bi biti u mogućnosti sjesti sa Turskom kao razumni odrasli ljudi i riješiti našu glavnu razliku, a to je razgraničenje pomorskih zona u Egejskom i istočnom Sredozemnom moru”, dodao je on.
Šef grčke Vlade je primijetio kako je, iako je to „komplicirano pitanje zbog geografije Egejskog mora“, Grčka uspjela riješiti slične nesuglasice s Italijom i Egiptom i razmišlja o tome da sličan spor sa Albanijom iznese pred Međunarodni sud pravde u Hagu.
„Sve dok se slažete oko pravila, a to je da probleme rješavate u skladu s međunarodnim pravom…. ne provocirate nepotrebno svoje komšije, držite kanale komunikacije otvorenim“, rekao je Mitsotakis.
„Smatram kako nikada nije od pomoći… ‘naoružavanje’ vanjske politike iz unutrašnjopolitičkih razloga. To obično nije dobar pristup jer na kraju trujete svoje javno mnijenje.“
I on i Erdogan se suočavaju sa izborima u prvoj polovini ove godine.
„Ne znam koja će vlada izaći u Turskoj, ali svakako mislim kako postoje načini da se smanje tenzije, da se radi na pitanjima od zajedničkog interesa, da se pristane na neslaganje“, dodao je Micotakis.
„Ali čak i ako se složimo da se ne slažemo, možemo to učiniti na civiliziran način.“
On je naveo kako, iako je bilo „veoma, veoma teških trenutaka“ u odnosima s turskim predsjednikom, ne smatra da je „nemoguće naći rješenje sa predsjednikom Erdoganom“.
Dugo u sukobu oko niza pitanja, uključujući prava na teritorijalno i energetsko istraživanje u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju, Grčka i Turska su triput došle na ivicu rata u posljednjih pola vijeka. Nedavne tenzije su fokusirane na prava na istraživanje energije u istočnom Mediteranu i na prisustvo grčkih trupa na grčkim otocima u istočnom Egeju, u blizini turske obale.
Turska smatra kako grčko vojno prisustvo na otocima predstavlja direktnu prijetnju i da je zabranjeno međunarodnim ugovorima. Grčka uzvraća da sporazumi dozvoljavaju ograničeno vojno prisustvo i napominje kako Turska održava značajno prisustvo trupa na turskom kopnu prekoputa grčkih otoka.
„Pitam da li neko razumno vjeruje da grčki otoci predstavljaju prijetnju turskom kopnu ili je realnije vjerovati da tursko kopno predstavlja prijetnju grčkim otocima“, rekao je Micotakis.
On je napomenuo kako je Turska izvršila invaziju na Kipar 1974. i da je ta otočka država od tada etnički podijeljena, pri čemu je samo Turska priznala otcjepljenu državu kiparskih Turaka na sjevernoj trećini otoka. Turska invazija uslijedila je poslije decenija međunacionalnih trvenja, a povod je bio državni udar na Kipru čiji je cilj bio ujedinjenje otoka s Grčkom.
