Stotine demonstranata izašlo je na ulice Bukurešta nakon što je Kalin Georgescu, krajnje desničarski populista, iznenađujuće pobedio u prvom krugu predsedničkih izbora. Ovaj rezultat izazvao je zabrinutost među građanima i političkim analitičarima, pogotovo jer se izbori dešavaju neposredno pre parlamentarnih izbora u Rumuniji.
Georgescu, poznat po svojim pro-ruskim stavovima i pozitivnim komentarima o Vladimira Putina, uspeo je da osvoji najveći broj glasova, uprkos tome što su ankete pre izbora predviđale manje od 10% podrške. Njegov brz uspon na društvenoj mreži TikTok dodatno je podstakao sumnje o manipulacijama i stranim uticajima, posebno iz Rusije.
Demonstranti su se okupili sa sloganima poput „Bolje biti mrtav nego fašista“, izražavajući zabrinutost da Georgescu predstavlja pretnju demokratiji. „On je pro-Putin, a mi podržavamo demokratiju“, izjavio je jedan od učesnika protesta, osamnaestogodišnji Sebastijan Marin.
Georgescu će se 8. decembra suočiti u drugom krugu izbora sa Elenom Laskoni, reformistkinjom iz stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR). Istovremeno, Rumunija se priprema za parlamentarne izbore koji će odlučiti sastav vlade i premijera. Međutim, fokus javnosti ostaje na predsedničkoj trci, potiskujući parlamentarne izbore u drugi plan.
U međuvremenu, Ustavni sud je naložio ponovno prebrojavanje glasova nakon optužbi za kršenje izbornog zakona, što je dodatno pojačalo političke tenzije. Kritičari upozoravaju da bi ovaj potez mogao koristiti ekstremno desničarskim strankama, dodatno destabilizujući mladu rumunsku demokratiju.
Rumunija se suočava s visokim troškovima života, inflacijom i političkom fragmentacijom. Ovi faktori podstakli su jačanje krajnje desnice, što je trend viđen i u drugim evropskim zemljama. Georgescuov uspeh u prvom krugu dodatno je polarizovao društvo, dok su njegove pristalice otvorenije u iskazivanju podrške.
Uloga predsednika u Rumuniji uključuje značajna ovlašćenja u oblastima spoljne politike i nacionalne bezbednosti, dok parlamentarni izbori određuju sastav zakonodavnog tela i vlade. Politički posmatrači upozoravaju da bi potencijalni uspeh krajnje desničarskih partija mogao ugroziti evropski i demokratski kurs zemlje.
Rezultati parlamentarnih izbora mogli bi značajno uticati na političku scenu Rumunije. Iako su Socijaldemokratska partija (PSD) i Nacionalno-liberalna partija (PNL) dosad dominirale, podrška krajnje desničarskoj Alijansi za jedinstvo Rumuna i novim populističkim partijama raste.
Strahovi od ruskog uticaja i političke destabilizacije su sve izraženiji, a pred Rumunijom je izazovan period u kojem će se odlučivati o njenoj demokratskoj i evropskoj budućnosti.
