Figaro: Kosovo i posle 15 godina potkopano nestabilnošću

Figaro: Kosovo i posle 15 godina potkopano nestabilnošću

Kosovo je posle 15 godina od proglašenja nezavisnosti potkopano nestabilnošću, a dve decenije posle završetka sukoba između snaga Beograda i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), tenzije sa Srbijom još uvek su prisutne, ocenio je francuski list Figaro (Le Figaro) i dodao da je nedostatak perspektive doprineo masovnom egzodusu stanovništva.

„Uprkos pokušajima dijaloga koji se vodi od 2011. godine pod okriljem Evropske unije (EU), odnosi Prištine i Beograda godinama idu iz jedne krize u drugu. Dok rat u Ukrajini besni gotovo godinu dana, Zapad je odlučan da stabilizuje ovaj potencijalni front na Balkanu“, naveo je Figaro.

Zbog toga već nekoliko meseci evropski i američki izaslanici putuju u Beograd i Prištinu zalažući se za postizanje „novog privremenog sporazuma koji ima za cilj sprečavanje novih tenzija“, a koji treba da bude zvanično prihvaćen što je pre moguće.

Dokument ne predviđa obavezu Srbije da „formalno prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine“ piše list, što je Beograd uvek odbijao. S druge strane, Srbija više ne bi trebalo da blokira pristupanje Kosova međunarodnim organizacijama.

Figaro je preneo nedavnu izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će Srbija trpeti sankcije i izolaciju ako odbije plan. Kako je dodao list, Vučić nije pomenuo da je za nagradu predviđena značajna finansijska podrška, posebno za infrastrukturu.

Priština, s druge strane, zahteva da Srbija prizna Kosovo kao nezavisnu državu, a „traži i izvinjenje za zločine koje su počinile srpske snage tokom sukoba 1998-1999.“. Međutim, sada je kamen spoticanja formiranje Zajednice srpskih opština kako je predviđeno briselskim sporazumom iz 2013. godine.

Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) je odbio da preduzme taj korak, iz straha da bi to moglo da posluži kao uvod u teritorijalnu autonomiju za Srbe, ili čak da dovede do potencijalne podele Kosova.

Čini se da je američki pritisak, veoma intenzivan poslednjih nedelja, urodio plodom, naveo je Figaro.

Pored ponovljenih poseta specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka i američkog izaslanika za Balkan Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenir (Jeffrey Hovenier) je uporno ponavljao da SAD čekaju da Priština ispuni svoje obaveze, uz rizik da joj se nametnu sankcije i njen premijer izbaci iz pregovora.

Istog dana kada je predsednik Srbije u svom parlamentu pozvao na prihvatanje plana Zapada, kosovski premijer je izjavio da se „može predvideti formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom“, ali je postavio i svoje uslove.

Bivši predsednik pokreta Samoopredeljenje, Visar Imeri, izjavio je da je za zapadne zemlje formiranje Zajednice srpskih opština bezuslovno i hitno.

„Kurti je svojom nepopustljivošću i antisrpskom retorikom sebi na leđa natovario međunarodnu zajednicu. Posebno SAD, koje su ipak bile inicijator napada NATO-a i najveća podrška nezavisnosti Kosova“, ocenio je Imeri.

Po njegovim rečima, Kurtijev rejting je svakako i dalje jak, ali opada.

„Njegovi čvrsti stavovi o Srbiji donele su mu (Kurtiju) ogromnu podršku albanskog stanovništva, ali nije ispunio obaveze na osnovu kojih je njegova stranka pre dve godine osvojila 50,2 odsto glasova“, rekao je Imeri.

Za kosovske Albance prioritet je tada bio „okretanje stranice“ posle dve decenije vlasti veterana OVK-a i kažnjavanje njihovih ekscesa korupcije, sveprisutnog kriminala i ekonomske stagnacije, naveo je francuski list.

Međunarodna zajednica je takođe tada pokazala kritičnost, svesna da su očekivanja velika. „On (Kurti) je pre svega dogmatski nacionalista“, ocenio je jedan neimenovani zapadni diplomata i kasnije ukazao na Kurtijeve „teškoće u reformi nefunkcionalne administracije, koju muči nepotizam njegovih prethodnika“.

Posle dve godine na vlasti, Kosovo se nije mnogo promenilo. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je dala rezultate na određenim nivoima, ali nije uticala na oligarhe koji i dalje zauzimaju strateške pozicije.

Obrazovni, kao i zdravstveni sistem, nastavljaju da pokazuje svoja ograničenja, a socijalna politika nije imala duboke transformacije.

Što se tiče obećanog dijaloga sa Srbima, uprkos nekoliko pokušaja uspostavljanja komunikacionih kanala, Kurtijeva „vidljivost se svodi na insistiranje na uspostavljanju kosovskog suvereniteta i kontrole severa zemlje, uz umnožavanje mišićavih policijskih intervencija“, naveo je Figaro.

Francuski list je dodao da se manevarski prostor kosovskih vlasti smanjuje i zbog „monopola Srpske liste i pritiska koji ona, uz podršku Beograda, vrši na srpske građane Kosova“.

Figaro u opširnom tekstu navodi da u tom delikatnom kontekstu treba da počne suđenje Hašimu Tačiju (Hashim Tachi), bivšem moćniku Kosova, optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti nad srpskim i albanskim civilnim žrtvama, pred Specijalnim sudom u Hagu.

Optužnica protiv njega, kao i optužnica protiv njegove bivše desne ruke, Kadrija Veselija (Veseli), navele su njegovu Demokratsku partiju Kosova (DPK) da shvati da joj je potrebna promena. Primer koji treba slediti je primer desnog centra i proevropskog Demokratskog saveza Kosova (DSK), koji je popularniji zahvaljujući vođstvu koje predstavlja novu generaciju.

Figaro je preneo da je DSK s novom dinamikom lidera Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) osvojila dobre rezultate na opštinskim izborima održanim na jesen 2021. godine.

Ta stranka je pobedila u Prištini i sačuvala je vlast u Peći. Perparim Rama, novi gradonačelnik Prištine, želi da obnovi veze između zajednica.

„Moj slogan je Priština za sve“, rekao je Rama, arhitekta koji je celu karijeru, pre no što se kandidovao, proveo u Londonu.

Figaro navodi i da mnogi na Kosovu strahuju da će vizna liberalizacija sa EU, koja se očekuje do 1. januara 2024, doprineti još masovnijem odlasku ljudi.

Po rečima Visara Vokrija, direktora programa Instituta Riinvest, biće teško sprečiti novi talas odlazaka. Inflacija dostiže 12 odsto na godišnjem nivou, jaz u bogatstvu se sve više povećava, investicije su u zastoju, a uvoz je deset puta veći od izvoza.

„Masovni transferi novca iz dijaspore uvek održavaju Kosovo. I opet, taj novac se koristi samo za podršku potrošnji i ne podržava dugoročni privredni rast“, rekao je Vokri.

Širom Kosova, u Mitrovici kao i u Prištini, svi sanjaju o mirnoj zemlji. Umorni od beskrajnih svađa, mladi ljudi odustaju da tamo grade svoje živote. Čak i oni koji su bolje situirani beže, kao i svuda u regionu, dodao je Figaro.

„Ako dugo očekivana liberalizacija viznog režima sa šengenskim prostorom konačno bude odobrena, neki već predviđaju da bi trećina stanovništva mogla da spakuje kofere i brzo napusti Kosovo“, naveo je francuski list.