Prema izlaznoj anketi koju je sprovela agencija Ipsos, aktuelni predsednik Hrvatske Zoran Milanović ima značajnu prednost na predsedničkim izborima održanim u nedelju, te bi mogao da osvoji petogodišnji mandat u prvom krugu. Anketa, koju je objavila državna televizija HRT, pokazuje da je Milanović osvojio preko 50% glasova, dok njegov glavni protivnik, Dragan Primorac, kandidat vladajuće konzervativne stranke HDZ, ima samo 19% podrške.
Iako su predizborne ankete ukazivale na mogućnost drugog kruga, u kojem bi se sučelili Milanović i Primorac 12. januara, trenutni rezultati sugerišu da bi Milanović mogao da pobedi već u prvom krugu. Ovi rezultati su izazvali veliku pažnju, a Milanović se zahvalio biračima putem društvenih mreža.
Milanović, levo orijentisani političar i bivši premijer Hrvatske, poznat je po kritikama vojne podrške Zapada Ukrajini i često ga porede sa Donaldom Trampom zbog njegovog borbenog stila komunikacije i oštrog stava prema političkim protivnicima. U poslednjim mesecima, sukobi između Milanovića i premijera Andrej Plenkovića bili su ključni događaji u hrvatskoj političkoj areni. Plenković je optuživao Milanovića za proruski stav, označavajući ga kao pretnju međunarodnoj poziciji Hrvatske. Milanović je pak insistirao da Hrvatska ne treba da se svrstava u globalne sporove i blokirao učešće Hrvatske u NATO misiji obuke za Ukrajinu, pozivajući se na stav da „nijedan hrvatski vojnik neće učestvovati u tuđem ratu“.
S druge strane, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, smatra da je Hrvatska na Zapadu, a ne na Istoku. Primorac se u predizbornoj kampanji nastojao prikazati kao ujedinitelj, dok je Milanovića nazivao raskolnikom. Međutim, Primorčevu kandidaturu je zasenio skandal sa korupcijom, koji je uključivao slučaj hrvatskog ministra zdravlja koji je zatvoren zbog korupcije, a koji je često bio spominjan u predizbornim debatama.
U svom govoru nakon glasanja, Primorac je istakao važnost „zajedništva“ i „globalnog pozicioniranja“ Hrvatske, naglašavajući da Hrvatskoj treba miran život. Iako zaostaje za Milanovićem, Primorac se nada da će njegova poruka o miru i stabilnosti u budućnosti osvojiti više glasova u narednim danima.
Pored njih, Marija Selak Raspudić, konzervativna nezavisna kandidatkinja, ima manju podršku, fokusirajući se na ekonomske probleme građana i korupciju u zemlji. Ona je zauzela stav da je potrebno rešavati ključne unutrašnje izazove poput niskog nataliteta i pada broja stanovnika u Hrvatskoj.
Ovi predsednički izbori su treći put da birači izlaze na glasanje ove godine, nakon parlamentarnih izbora u aprilu i glasanja za Evropski parlament u junu. Nedeljni izbori stavljaju Hrvatsku pred ključnu političku odluku koja će oblikovati budućnost zemlje u okviru EU i NATO integracija, ali i njen stav prema Rusiji i Ukrajini.
