Nova istraživanja ukazuju na moguću promenu vulkanske aktivnosti ispod Nacionalnog parka Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema timu na čelu sa seizmologom Ninfa Beningtonom iz američkog Geološkog zavoda, rezervoari magme koji pokreću erupcije supervulkana se čine kao da se pomeraju ka severoistoku kaldere Yellowstone-a. Ovaj pomak sugeriše da bi severoistočna regija parka mogla postati potencijalno novo mesto za buduće vulkanske aktivnosti.
Jedan od svetskih najvećih supervulkana, Yellowstone, predstavlja kompleksno područje Zemljine kore koje je kako spektakularno lepo, tako i duboko opasno. U poslednjih 2 miliona godina, Yellowstone je doživeo tri masivne erupcije koje su formirale kaldere – depresije na površini Zemlje nastale urušavanjem podzemne komore magme. Ove velike erupcije su praćene manjim izbijanjima.
Riolitska magma, karakteristična po visokom sadržaju silicijum-dioksida, je odgovorna za erupcije koje formiraju kalderu u Yellowstone-u. Ova vrsta magme, viskozna i lepljiva, skladišti se u ogromnim količinama ispod ovog područja. Prethodna istraživanja sugerisala su da su riolitski rezervoari podržani bazaltnom magmom, koja je manje viskozna i gušća.
Benington i njen tim koristili su magnetoteluriku, merenje površinskih varijacija u magnetnim i električnim poljima Zemlje, kako bi istražili sadržaj magmatskog rezervoara ispod Yellowstone-a. Otkrili su sedam različitih regiona sa visokim sadržajem magme na dubinama između 4 i 47 kilometara ispod površine.
Najznačajniji rezervoar magme bio je lociran na severoistoku Yellowstone-a. Tamo, rezervoari bazaltne magme u donjoj kori doprinose stvaranju komora riolitne magme u gornjoj kori. Ove komore sadrže ogromne količine magme, procenjene na stotine kubnih kilometara, što je slično prethodnim erupcijama u ovom području.
Istraživanje Beningtonovog tima sugeriše da komore riolitne magme moraju potpuno da se ohlade pre nego što bazaltna magma može da se useli. Tačno predviđanje budućih erupcija zahtevaće daljnju analizu i istraživanje.