Procvat zelene tehnologije se nazire, ali ne u siromašnim nacijama

Procvat zelene tehnologije se nazire, ali ne u siromašnim nacijama

Industrija zelene tehnologije mogla bi da vredi nekoliko biliona dolara do 2030. godine, ali zemlje u razvoju će propustiti procvat ako ne uskoče sada, saopštile su UN u četvrtak.

Sa približno jednake pozicije pre tri godine, izvoz zelene tehnologije iz najnaprednijih zemalja već juri ispred zemalja u razvoju, upozorila je agencija Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj, UNCTAD.

I bez intervencije za zatvaranje jaza, rani korisnici će izgraditi trajne prednosti, što će zemljama u razvoju biti još teže da sustignu, rekao je UNCTAD.

„Na početku smo tehnološke revolucije zasnovane na zelenim tehnologijama“, rekla je šefica agencije Rebeka Grinspan.

„Propuštanje ovog tehnološkog talasa… imalo bi dugotrajne negativne implikacije.“

UNCTAD je procenio da bi 17 ključnih graničnih tehnologija, koje su na vrhuncu zelenih inovacija, mogle da stvore tržište vredno više od 9,5 biliona dolara do 2030. godine — u odnosu na 1,5 biliona dolara u 2020.

Tehnologije uključuju veštačku inteligenciju, električna vozila, zeleni vodonik, biogoriva, nanotehnologiju, 5G, uređivanje gena, robotiku, 3D štampanje, energiju vetra i blokčejn.

Mogu se koristiti za proizvodnju dobara i usluga na način koji ostavlja manji ugljenični otisak.

Sjedinjene Države i Kina trenutno dominiraju ovim oblastima, sa ukupno 70 odsto patenata.

Što se tiče spremnosti za usvajanje i eksploataciju takvih tehnologija, na rang listi UNCTAD-a dominiraju zemlje sa visokim dohotkom, predvođene Sjedinjenim Državama, Švedskom, Singapurom, Švajcarskom i Holandijom.

Od zemalja BRIKS-a, Rusija je rangirana na 31., Kina na 35., Brazil na 40., Indija na 46., a Južna Afrika na 56. – najviše na afričkom kontinentu.

Niža pozicija Kine od očekivane je zbog neujednačene ruralne pokrivenosti internetom i male brzine širokopojasnog pristupa.

Međutim, nekoliko azijskih zemalja ima bolji učinak, sa Indijom za 67 mesta više od njenog rangiranja po BDP-u po glavi stanovnika, Filipinima za 54 mesta više i Vijetnamom za 44 mesta više, što ih ostavlja u dobroj poziciji da preuzmu inicijativu.

Latinska Amerika, Karibi i podsaharska Afrika su u najvećem riziku da propuste trenutne prilike.

Uprkos ravnomernom početku, već se otvara jaz u izvozu zelene tehnologije, pri čemu se razvijene zemlje povlače od ostalih sa eksponencijalnim rastom.

Ukupan izvoz zelene tehnologije iz razvijenih zemalja skočio je sa oko 60 milijardi dolara u 2018. na više od 156 milijardi dolara u 2021. godini, dok je u istom periodu izvoz iz zemalja u razvoju – uključujući Kinu – porastao sa 57 milijardi dolara na oko 75 milijardi dolara.

U te tri godine, udeo zemalja u razvoju u globalnom izvozu pao je sa preko 48 odsto na ispod 33 odsto.

UNCTAD je primetio da su manje zemlje u razvoju, koje su učinile malo da izazovu klimatske promene, često bile postavljene da osete najveći teret — ali su ostavljene da se bore da pristupe tehnologiji koja bi im mogla pomoći da je ublaže.

Zamenik lidera agencije Pedro Manuel Moreno rekao je da su uhvaćeni između promovisanja ekonomskog rasta i zaštite životne sredine.

„Potrebno im je više investicija, više transfera tehnologije i više međunarodne koherentnosti između globalnih klimatskih i trgovinskih sporazuma“, rekao je Moreno novinarima.

On je rekao da treba promeniti trgovinska pravila kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da zaštite novonastale zelene industrije kroz tarife, subvencije i javne nabavke.

Trgovinski sistem mora biti usklađen sa značajnim Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama, rekao je, kako bi se zelena tehnologija mogla efikasno prenijeti na zemlje u razvoju.

Šamika Siriman, direktor za tehnologiju i logistiku UNCTAD-a, rekao je da je hitno potreban „manje strogi režim intelektualne svojine na globalnom nivou“ da bi se pomoglo takvim zemljama da imaju koristi.

Ona je pozvala na ukidanje patenata kako bi se promovisao transfer tehnologije u vezi sa klimatskim promenama.