Studija sprovedena na Univerzitetu Istočne Finske pokazuje da dugotrajno nezaposleni pojedinci ne doživljavaju svoje sposobnosti slabije od opšte finske populacije. Mogućnosti se odnose na mogućnosti da postignu važne stvari u životu, kao što su zdravlje i blagostanje.
Pored toga, studija je utvrdila da dugotrajni nezaposleni muškarci ne doživljavaju svoje sposobnosti slabije od dugoročnih nezaposlenih žena. Rad je objavljen u istraživanju društvenih pokazatelja u časopisu.
Prema profesoru socijalnog rada Timo Toikko, ovo je posmatrano rodno varijacije naglašava potrebu za prilagođenim strategijama podrške.
„Razumevanje ovih razlika je presudno, jer nam omogućava razvijanje efikasnijih mera za promociju zdravlja i dobrog dugotrajnog nezaposlenih, uzimajući u obzir specifične potrebe muškaraca i žena,“ profesor Toikko.
Studija je modelirala pristup sposobnostima među dugotrajnim nezaposlenim ispitanicima (osobe van rada najmanje godinu dana) i testirali su da li resursi transformišu u mogućnosti kroz različite lične, socijalne i životne delatnosti.
Studija je sprovedena u saradnji između doktorskog istraživača Tiine Ahonena, profesora Tomi Maki-Opasa i profesora Toikko-a na Univerzitetu Istočne Finske i profesor Antti Kouvo na Univerzitetu u Turku.
Studija je utvrdila da društveni i životni faktori mogu igrati presudnu ulogu u transformaciji resursa u mogućnosti. „Mogućnosti za dugotrajno nezaposlene pojedince su ograničene i njihove resurse – praktično, dovoljnost transformisanja novca u mogućnosti da postignu blagostanje i zdravlje, posebno kroz njihov neposredni životnu sredinu i društvene mreže“, naglašava Ahonen.
Studija je ispitala dugotrajno nezaposlene iskustva pojedinačnih osoba svojih resursa, sposobnosti i faktora povezanih sa njima.
„Fokusirajući se na subjektivne percepcije ove marginalizovane grupe, moguće je steći nijansirano razumevanje mehanizama kroz koje nastaje iskustvo dobrobiti. Rezultati pokazuju složeni interesovač resursa, faktora pretvorbe i sposobnosti među ugroženim građanima.
„S druge strane, studija daje takve informacije o ovim mehanizmima koje ne bi bilo moguće postići sa uobičajenim podacima o stanovništvu“, primeti profesor Kouvo.
Profesore Maki-Opas ističe da bi iz perspektive blagostane politike trebalo promovisati mogućnosti dugotrajno nezaposlenosti: „Sveobuhvatnije koristi za zapošljavanje i ciljane radnje koje posebnu pažnju posvećuju socijalnim i ekološkim dimenzijama nezaposlenosti potrebne su za rešavanje Diferencirane potrebe dugoročnih nezaposlenih. Trenutno, finski politika zapošljavanja i prakse mogu biti preusme i zanemaruju važnost mogućnosti. „
Studija je koristila kvantitativne metode kao što su unakrsna tabela, analiza faktora potvrde i modeliranje strukturnih jednačina za analizu presjeka podataka. Podaci, prikupljeni u 2016. godini, obuhvataju 511 finskog dugotrajnog nezaposlenih pojedinaca starijih od 20-64 godine.
Podaci su prikupljeni kao deo Prometka projekta (inkluzivno promocija zdravlja i blagostanja), sprovedeno od 2016. do 2019. godine. Sekundarni podaci koji se koriste u studiji uključivali su uzorak od 2.190 pojedinaca koji predstavljaju opšte finske populacije.
