Norveški masovni ubica pokušava još jednom da tuži državu zbog navodnog kršenja ljudskih prava

Norveški masovni ubica pokušava još jednom da tuži državu zbog navodnog kršenja ljudskih prava

Anders Bering Brejvik, norveški desničarski ekstremista koji je ubio 77 ljudi u divljanju bombom i oružjem 2011. godine, pokušaće u ponedeljak po drugi put da tuži norvešku državu zbog navodnog kršenja njegovih ljudskih prava.

Najgori norveški mirnodopski ubica tvrdi da je njegovo zatvaranje u samicu od zatvaranja 2012. predstavlja nehumano postupanje prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Norveška favorizuje rehabilitaciju od osvete, a Brejvik se nalazi u dvospratnom kompleksu sa kuhinjom, trpezarijom i TV salom sa Ksbok-om, nekoliko fotelja i crno-belim slikama Ajfelove kule na zidu. Ima i salu za fitnes sa tegovima, traku za trčanje i mašinu za veslanje, dok po kompleksu lete tri papagaja.

Uprkos tome, njegov advokat, Øistein Storrvik, kaže da je nemoguće da Brejvik, koji se sada zove Fjotolf Hansen, ima bilo kakve značajne odnose sa bilo kim iz spoljašnjeg sveta, i kaže da je sprečavanje njegovog klijenta da šalje pisma još jedno kršenje njegovog ljudska prava.

Slična tužba tokom jednog slučaja 2016. je prihvaćena, ali je kasnije poništena na višem sudu. Potom je odbijen na Evropskom sudu za ljudska prava. Brejvik je tražio uslovnu slobodu 2022. godine, ali je ocenjeno da nije pokazivao znake rehabilitacije.

Brejvik je 22. jula 2011. ubio osam ljudi u bombaškom napadu u Oslu pre nego što je krenuo u omladinski kamp za političku grupu levog centra na ostrvu Utoja, gde je, obučen kao policajac, uhodio i ubio 69 ljudi, uglavnom Tinejdžeri. Sledeće godine Brejviku je izrečena maksimalna kazna od 21 godinu sa klauzulom — koja se retko koristi u norveškom pravosudnom sistemu — da može biti zadržan na neodređeno vreme ako se i dalje smatra opasnim po društvo.

Nije pokazao kajanje zbog svojih napada, koje je prikazao kao krstaški rat protiv multikulturalizma u Norveškoj.

Mnogi smatraju Brejvikovo flertovanje sa sudovima za građansko pravo i sudove za uslovnu slobodu kao pokušaje da skrene pažnju na svoju stvar ili čak da se ponovo nađe u centru pažnje, kao što je to ponekad činio tokom svog krivičnog suđenja. Lizbet Kristin Rejnland, koja vodi grupu za podršku preživelima u napadima i ožalošćenim porodicama, kaže da je njena grupa „zadovoljna odlukom“ da ne dozvoli direktan prenos njegovih komentara sa ovog sudskog postupka.

Država odbacuje Brejvikove tvrdnje. U pismu sudu, Andreas Hjetland, vladin advokat, napisao je da je Brejvik do sada pokazao da nije prijemčiv za rehabilitacioni rad i da je „zbog toga bilo teško zamisliti koje su veće olakšice u pogledu izricanja kazne moguće i opravdane“.

Suđenje će se održati u ponedeljak u fiskulturnoj sali u zatvoru Ringerike, udaljenom od Utoje.