To je jedno od najčešćih pitanja koje dobijam dok pokazujem Mesec javnosti. „Možete li da vidite zastavu koju su astronauti ostavili tamo?
Ovo zatim dovodi do rasprave o tome koliko je Mesec udaljen, u odnosu na poteškoće da se vidi zastava veličine 1,5 sa 0,9 metara na takvoj udaljenosti. Moj opseg je dobar, ali ne toliko dobar.
Tokom američkog Apolo programa, šest misija sa posadom sletelo je na Mesec počevši od Apola 11 1969. godine, ostavljajući isti broj zastava. Sada je Kina nedavno objavila da će se još jedna zastava pridružiti kolekciji krajem 2026. godine, kada Chang’e 7 krene na Mesec.
Zanimljiv izveštaj dolazi iz Laboratorije za istraživanje dubokog svemira (DSEL) preko Kineske medijske grupe. Samostojeća zastava će zapravo biti dizajnirana da ‘klapa’ na površini Meseca bez vazduha.
Ideju su predložili učenici osnovnih škola iz Čangše u kineskoj provinciji Hunan. Zastava će imati žice zatvorene petlje ugrađene u tkaninu i „klapati“ koristeći magnetne struje i elektromagnetne interakcije da bi stvorila talasasto kretanje.
„Ova inicijativa ima za cilj da unapredi razumevanje mladih studenata o kineskom svemirskom programu i inspiriše njihovo interesovanje za istraživanje svemira u budućnosti“, kaže Zhang Tianzhu (DSEL/Institut za tehnologiju) u nedavnom saopštenju za štampu.
Chang’e 7 je dizajniran da sprovede i neke ozbiljne nauke. Misija je predodređena da sleti blizu ivice kratera Šeklton u južnom polarnom regionu Meseca.
Stalno zasjenjeni dno kratera je od posebnog interesa, jer se sumnja da sadrži vodeni led. Misija će takođe nositi šest instrumenata iz šest zemalja, uključujući mali rover i opservatoriju koju je izgradila i kojom upravlja Međunarodna asocijacija lunarnih opservatorija (ILOA) sa sedištem na Havajima.
Krater Šeklton je bio jedno od mesta kandidata za sletanje za NASA-in sada otkazani VIPER rover.
Iako su prednosti posedovanja zastavice u prostoru možda ograničene, to bi trebalo da bude zanimljiv deo javnog informisanja za CNSA. Zanimljivo je da neki od snimaka ekrana pokazuju logo CNSA (ne kinesku nacionalnu zastavu) kako slobodno stoji na visokom stubu, što znači da će se morati uložiti malo truda i planiranja da se zasadi u lunarnom tlu.
Ova i sledeća godina su zauzete za kinesku svemirsku agenciju. Agencija planira da lansira svoju prvu misiju vraćanja uzorka asteroida i kometa, Tianven-2, ovog maja, koja je krenula ka asteroidu Kamo’ oaleva (za koji se smatra da je fragment Meseca), a zatim dalje ka kometi 311P/PanSTARRS.
Zatim, Kina planira da lansira sopstveni svemirski teleskop, Ksuntian, početkom 2026. Ovaj teleskop će ostati u stanici sa svemirskom stanicom Tiangong sa posadom radi pristupa radi nadogradnje i održavanja.
Postavljanje zastava u svemir i na Mesec nije nova stvar. Generalno, inženjeri postavljaju zastave na samu letelicu. Američka zastava postavljena na NASA-inu letelicu Nev Horizons izlazi iz Sunčevog sistema. Ovaj simbol bi mogao nadživeti SAD i samo čovečanstvo.
Američke zastave koje su postavili astronauti Apolo na Mesecu su najverovatnije izbeljeni u belo od intenzivnog ultraljubičastog sunčevog zračenja, iako slike NASA-inog Lunar Reconnaissance Orbiter u niskoj lunarnoj orbiti potvrđuju da bar još malo njih još uvek stoji.
Ali nagrada za prvu zastavu (ili barem simbol) na površini Meseca ide Luni 2, prvoj misiji koja je pogodila Mesec 1959. godine, a koja je nosila zastavicu sada nestalog Sovjetskog Saveza:
