Globalna populacija divljih životinja potonula je za 69% od 1970. godine

Globalna populacija divljih životinja potonula je za 69% od 1970. godine

Svetska populacija divljih životinja opala je za više od dve trećine od 1970. godine pošto su šume iskrčene i okeani zagađeni, prema proceni objavljenoj u četvrtak.

Ovaj „ozbiljan pad… govori nam da se priroda raspada i da se prirodni svet prazni“, rekao je Endrju Teri, direktor zaštite i politike u Zoološkom društvu Londona (ZSL).

Izveštaj Svetskog fonda za divlje životinje (VVF), koji je koristio podatke ZSL iz 2018. o statusu 32.000 populacija divljih životinja koje pokrivaju više od 5.000 vrsta, otkrio je da je veličina populacije u proseku smanjena za 69%. Krčenje šuma, ljudska eksploatacija, zagađenje i klimatske promene bili su najveći pokretači gubitka.

Populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i na Karibima bile su posebno pogođene, doživevši pad od 94% za samo pet decenija. Jedna populacija ružičastih rečnih delfina u brazilskom Amazonu je opala za 65 odsto između 1994. i 2016. godine, navodi se u izveštaju.

Njegovi nalazi su uglavnom slični onima u poslednjoj proceni VVF-a iz 2020. godine, pri čemu je veličina populacije divljih životinja nastavila da opada po stopi od oko 2,5% godišnje, rekao je Teri.

„Priroda je bila u teškom stanju i još uvek je u teškom stanju“, rekao je Mark Rajt, direktor nauke u VVF-UK. „Rat je definitivno izgubljen.

Međutim, izveštaj je ponudio neke tračke nade. Dok je populacija istočnih nizijskih gorila u Nacionalnom parku Kahuzi-Biega u Demokratskoj Republici Kongo opala za 80% između 1994. i 2019. godine zbog lova na meso grmlja, populacija planinskih gorila u blizini Nacionalnog parka Virunga porasla je sa oko 400 jedinki u 2010. na preko 600 2018.

Ipak, široki padovi su podstakli očajničke molbe za povećanom podrškom prirodi.

U decembru će se delegati iz celog sveta okupiti u Montrealu kako bi predstavili novu globalnu strategiju za zaštitu svetskih biljaka i životinja.

Jedan od najvećih zahteva verovatno će biti povećanje finansiranja za globalne napore očuvanja.

„Pozivamo bogate nacije da nam pruže finansijsku podršku da zaštitimo našu prirodu“, rekla je Alis Ruveza, regionalna direktorka VVF-a za Afriku.