Glasovi sa 16 godina i pristojno građansko obrazovanje mogli bi stvoriti politički svesnu generaciju

Glasovi sa 16 godina i pristojno građansko obrazovanje mogli bi stvoriti politički svesnu generaciju

Keir Starmer je obećao da će laburistička vlada uvesti glasanje za 16- i 17-godišnjake na izborima u Vestminsteru.

Riši Sunak je tvrdio da su glasovi sa 16 jednostavno taktika za jačanje buduće podrške laburistima, s obzirom da je manja verovatnoća da će mlađi ljudi glasati za konzervativce.

Ali istraživanje sprovedeno u zemljama u kojima mladi ljudi već glasaju u ovom uzrastu sugeriše da bi taj potez zapravo bio koristan za sveukupni demokratski angažman u Velikoj Britaniji. Bilo bi još moćnije kada bi bilo upareno sa časovima u školi o državljanstvu i političkom angažmanu.

Skeptici su skloni da brinu da mladi ljudi nemaju zrelost da učestvuju na izborima. Međutim, postoje značajni pozitivni dokazi o kapacitetima mladih ljudi u ovim zemljama i o prednostima glasanja sa 16 godina.

Nekoliko zemalja, uključujući Austriju, Argentinu i Maltu, smanjilo je starosnu granicu za glasanje na 16 godina za nacionalne izbore. Neke druge zemlje, kao što su Škotska i Vels u Velikoj Britaniji i neke države u Nemačkoj, dozvoljavaju 16- i 17-godišnjacima da glasaju na lokalnim ili regionalnim izborima. Istraživanja na ovim mestima nam omogućavaju da razumemo više o uticaju uvođenja glasova na 16.

Konkretno, dokazi pokazuju da 16- i 17-godišnjaci imaju slične nivoe motivacije za učešće u politici kao i starije starosne grupe i da su u stanju da biraju kandidate čija je politika najviše usklađena sa sopstvenim stavovima tinejdžera. Njihova mladost ne znači da su manje sposobni da donose argumentovane političke odluke.

Takođe postoje dokazi da je veća verovatnoća da će 16- i 17-godišnjaci glasati od 18- do 24-godišnjaka kada im njihove škole pružaju odgovarajuće političke informacije i pomažu im da se uključe u glasanje. Ovo može uključivati diskusiju o ključnim pitanjima i osiguravanje da mladi ljudi imaju informacije o procesu registracije birača, ovlašćenjima i dužnostima onih koji se biraju i razlikama u politici između kandidata i partija.

Štaviše, ako se mogu postići visoke stope izlaznosti među 16- i 17-godišnjacima, to bi onda trebalo da bude dobro za njihov budući nivo izlaznosti. Postoje dokazi da ako birači daju svoj glas na jednom od prvih izbora na koje imaju pravo, veća je vjerovatnoća da će to činiti i u budućnosti.

Ključni način da se 16-godišnjaci podstaknu da se uključe u izbore—i da ih postavite na put doživotnog političkog angažmana—je kroz građansko obrazovanje. Dokazi iz UK i na međunarodnom nivou su pokazali pozitivan uticaj koji dobro sprovedeno obrazovanje o državljanstvu može imati na studente.

Na primer, istraživanje sprovedeno u 28 zemalja sugeriše da diskusija o političkim pitanjima u učionici povećava građansko znanje. Posledično, taj porast građanskog znanja čini buduće političko učešće verovatnijim.

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da građansko obrazovanje dovodi do povećanja političkog znanja i političkog učešća. To takođe povećava poverenje mladih ljudi u njihovu sposobnost da deluju u političkom domenu i njihovo verovanje u vrednost političkog sistema i njihovu sposobnost da utiču na promene.

Obrazovanje o državljanstvu uvedeno je u srednje škole u ​​Engleskoj od strane Laburista 2002. godine. Namera mu je bila da pomogne mladim ljudima da razumeju političke koncepte i promovišu građansko i političko učešće. Iako je obrazovanje o državljanstvu zadržano u nacionalnom nastavnom planu i programu od strane kasnijih vlada, ono zapravo nije do nule.

Pod konzervativcima je ona smanjena i njen fokus je pomeren na ustavnu istoriju i finansijsku pismenost. Veći akcenat je stavljen na volonterski rad. Osim toga, akademije i besplatne škole dobile su slobodu da se odbiju od praćenja nacionalnog nastavnog plana i programa.

Ono što je sada potrebno je sveobuhvatniji nastavni plan i program državljanstva u Engleskoj, Velsu, Škotskoj i Severnoj Irskoj. Trebalo bi da bude osmišljen tako da pripremi 16- i 17-godišnjake da glasaju i da se samouvereno angažuju u drugim oblicima političkog delovanja.

Da bi bilo delotvorno, ovo građansko obrazovanje treba da se predaje svim učenicima srednjih škola. To treba da bude podržano posvećenošću vlade i škola da se mladi ljudi uključe u politiku. To bi trebalo da ih osposobi za kritičko i informisano političko razmišljanje, kako bi posedovali znanje o političkom sistemu i načinu angažovanja u političkim aktivnostima.

Bitna je i medijska pismenost. Mladi ljudi treba da budu u stanju da prepoznaju probleme povezane sa lažnim vestima i teorijama zavere u društvu.

Aktivnosti kao što su lažni izbori i debate u učionici pomogle bi mladima da usavrše svoje političko razumevanje i veštine rasuđivanja. Ono što je najvažnije, građansko obrazovanje treba da pokaže mladim ljudima da mogu da naprave razliku.

Zajedno, uvođenje glasova na 16 i poboljšani časovi državljanstva u školama u Velikoj Britaniji omogućili bi mladim ljudima veći glas u politici. To bi im omogućilo da samouvereno igraju veću ulogu u pomaganju društvu u rešavanju značajnih savremenih problema.