Epidemija antraksa ubila 50 goveda i jednog losa u Vajomingu, kažu zvaničnici

Epidemija antraksa ubila 50 goveda i jednog losa u Vajomingu, kažu zvaničnici

Desetine goveda i jedan los poginuli su usred izbijanja antraksa u jugoistočnom Vajomingu, kažu zvaničnici.

Bakterijska bolest je otkrivena u više stada goveda prvi put od 1970-ih, a kod losa prvi put od 1956. godine, rekli su državni zvaničnici za stoku i divlje životinje u saopštenjima za javnost.

Veterinarska laboratorija države Vajoming potvrdila je bolest u nekoliko stada goveda u blizini planine Elk u okrugu Karbon 31. avgusta, saopštio je Odbor za stoku Vajominga u saopštenju od 3. septembra.

„Imamo otprilike 50 do 60 glava koje su u ovom trenutku umrle od antraksa“, rekla je veterinarka dr Hali Hejsel u državi Vajoming. „U ovom trenutku je u lokalizovanom regionu, ali još uvek istražujemo i moglo bi doći do drugih gubitaka za koje još ne znamo.

Laboratorija je potom potvrdila slučaj mrtvog losa u toj oblasti 3. septembra, saopštilo je Odeljenje za divljač i ribu Vajominga.

Bakterije koje stvaraju spore javljaju se u prirodi širom sveta i mogu da prežive pod zemljom decenijama sve dok se zemljište ne poremeti jakim kišama ili poplavama, „što rezultira sporadičnim izbijanjem“, saopštio je Odbor za stoku Vajominga.

Epidemije mogu biti češće tokom leta „kada se uslovi mogu menjati između kiše i vrućeg, suvog vremena, omogućavajući da se spore otpuste iz kontaminiranog zemljišta i da ih progutaju stoka ili divlje životinje“, saopštilo je Odeljenje za ribu i divljač Vajominga.

Domaće i divlje životinje mogu se zaraziti kada progutaju ili udišu spore iz kontaminiranog tla, biljaka ili vode, saopštio je stočarski odbor. Znaci da je stoka zaražena uključuju „iznenadnu smrt, slabost, posrtanje, otežano disanje, groznicu i proliv u krvi“.

Može se „prenositi između stoke, divljih životinja i ljudi“ i „najčešće se viđa kod biljojeda, uključujući goveda, jelene i bizone (osjetljivi su i losovi, losovi i vilorogi)“, saopštilo je odjeljenje za ribu i divljač.

„Mesojedi su manje izloženi riziku i mogu pokazati veću otpornost na bolest“, saopštilo je odeljenje.

Slučaj uginulog losa jedini je poznat dokumentovan u divljim životinjama, saopštilo je odeljenje. Poslednji slučaj 1956. bio je u okrugu Sublette, oko 240 milja vožnje severozapadno od okruga Karbon.

Pošto je to zoonoza, što znači da se može preneti između životinja i ljudi, svako ko je bio u blizini životinja koje su mogle biti zaražene treba da bude oprezan, uključujući lovce, stočare i privatne veterinare, navode agencije.

„Vakcina protiv antraksa je odobrena za više vrsta stoke i (je) veoma efikasna“, rekao je odbor za stoku.

I iako su „slučajevi kod ljudi retki“, lovci, proizvođači stoke i javnost treba da izbegavaju mrtvu stoku ili divlje životinje i ne bi trebalo da prilaze, rukuju ili pomeraju leševe, saopštilo je odeljenje za ribu i divljač.

Lovci bi trebalo da vode računa o tome da ne uberu životinju koja izgleda kao da je bolesna, saopštilo je odeljenje. Rani znaci antraksa mogu se pojaviti kao respiratorni problemi ili poteškoće sa disanjem i dezorijentacija.

Zaražene životinje će se vrlo brzo nadimati nakon smrti, a crna, katranasta krv može da curi iz „prirodnih telesnih otvora (npr. nos, usta, anus)“, kažu u odeljenju.

Lovci bi trebalo da nose rukavice dok se oblače na terenu ili rukuju svojim ubijanjem, a niko ne bi trebalo da pokupi ubistvo na putu ili „sveže mrtvoglave“ — lobanje velike divljači sa još uvek pričvršćenim rogovima — u oblasti Elk planine, saopštilo je odeljenje.

Lovci koji naiđu na mrtve divlje životinje treba da zabeleže lokaciju ili da snime GPS pin i da to prijave odeljenju za divljač i ribu tako što će pozvati njegovu zdravstvenu laboratoriju na 307-745-5865 ili poslati slučaj bolesti divljih životinja na mreži.

Ljudi bi trebalo da drže pse, konje i druge kućne ljubimce dalje od životinjskih leševa, saopštilo je odeljenje. Svako ko misli da je možda došao u kontakt sa zaraženom životinjom treba da obavesti Ministarstvo zdravlja Vajominga i zatraži medicinsku pomoć.

Odeljenje za ribu i divljač će lovce obaveštavati o promenama koje zahtevaju dalju akciju putem e-pošte i objavama na svojoj veb stranici.