Bivši filipinski senator nakratko je držan kao talac u divljanju u zatvoru

Bivši filipinski senator nakratko je držan kao talac u divljanju u zatvoru

MANILA, Filipini — Filipinska policija ubila je trojicu zatočenih muslimanskih militanata povezanih sa grupom Islamska država nakon što su u nedelju organizovali divljanje u zatvoru u kojima je policajac izboden, a bivši opozicioni senator nakratko držan kao talac u neuspelom pokušaju bekstva iz maksimalne obezbeđenje u sedištu policije u prestonici, saopštila je policija.

Šef nacionalne policije general Rodolfo Azurin mlađi rekao je da je bivši senator Lejla de Lima nepovređen i odveden u bolnicu na pregled nakon drskog bekstva i pokušaja uzimanja talaca u pritvorskom centru za istaknute zatvorenike u glavnom policijskom kampu u Metropolitan Manili .

Jedan od trojice zatvorenika izbo je policajca koji je posle zore dostavljao doručak na otvorenom prostoru, gde su zatvorenici mogli da vežbaju na otvorenom. Policajac u stražarskom tornju ispalio je hice upozorenja, a zatim je pucao i ubio dvojicu zatvorenika, uključujući komandanta Abu Sajafa Idanga Susukana, kada su odbili da se predaju, saopštila je policija.

Treći zatvorenik je otrčao u de Liminu ćeliju i nakratko je držao kao taoca, ali su ga takođe ubili policijski komandosi, rekao je Azurin.

„Ona je bezbedna. Uspeli smo da brzo rešimo incident unutar pritvorskog centra”, rekao je Azurin novinarima.

Susukan, koji je optužen za desetine ubistava i odsecanja glava talaca, uključujući strane turiste, i druge terorističke napade, uhapšen je pre dve godine u južnom gradu Davao.

Druga dvojica zatvorenika, Arnel Kabintoj i Felisijano Sulajao mlađi, osumnjičeni su da su članovi Davlah Islamiiah, muslimanske militantne grupe koja je povezana sa bombaškim napadima i drugim smrtonosnim napadima na jugu zemlje. Oni su uhapšeni 2019. godine u predgrađu Kezon Sitija u glavnom regionu i suočili su se sa optužbama za koje se ne može platiti kaucija zajedno sa Susukanom, rekli su policijski zvaničnici.

Mnogi militanti koji pripadaju Abu Sajafu, kojeg Sjedinjene Države i Filipini smatraju terorističkom organizacijom, i Davlah Islamiiah svrstali su se u grupu Islamska država.

Policajac koji je izboden improvizovanim nožem nalazi se u teškom stanju u bolnici, rekao je Azurin. U divljanju je povređen još jedan zatvorenik.

Sekretar unutrašnjih poslova Benhur Abalos rekao je da su trojica ubijenih zatvorenika organizovala divljanje u pokušaju da pobegnu i da nisu posebno ciljali na de Limu.

Nakon što su dvojica militanata upucana i ubijena, treći zatvorenik je pobegao i uzeo de Limu kao taoca u njenoj ćeliji. Zatvorenik je zahtevao helikopter da bi pobegao pre nego što je ubijen i ubijen, rekao je Abalos.

De Lima je u pritvoru od 2017. godine i suočava se sa suđenjem za optužbe za drogu za koje kaže da su ih izmislili bivši predsednik Rodrigo Duterte i njegovi zvaničnici u pokušaju da joj priguše kritike njegovog smrtonosnog obračuna sa ilegalnim drogama, koje je ostavilo hiljade uglavnom sitnih osumnjičeni su mrtvi i pokrenuli istragu Međunarodnog krivičnog suda kao mogući zločin protiv čovečnosti.

Duterte, koji je insistirao na de Liminoj krivici, povukao se sa funkcije 30. juna na kraju svog turbulentnog šestogodišnjeg mandata, a nasledio ga je Ferdinand Markos Mlađi, sin bivšeg diktatora koji je zbačen sa vlasti 1986. demokratski ustanak.

U intervjuu koji je odobrio sud za Asošiejted pres u zatvorskom krugu u martu, de Lima je delovala neustrašivo zbog svog dugogodišnjeg zatočeništva u ustanovi, koja je okružena lavirintom visokih betonskih zidova i na vrhu zarđala bodljikava žica i stražarski tornjevi. Zatvorski čuvari naoružani jurišnim puškama stalno su lutali i čuvali stražu.

„Ja sam borac“, rekao je tada novinaru AP-a bivši šef komisije za ljudska prava i sekretar pravde sa naočarima. „Teško je, ali mogu da se nosim.“

„Nikada ne mogu da izgubim nadu“, rekao je de Lima, 63.

Višegodišnji pritvor De Lime izazvao je pozive za njeno hitno puštanje iz Parlamenta Evropske unije, nekih američkih zakonodavaca i stručnjaka UN-a za ljudska prava i međunarodnih nadzornih organa.