1 od 5 roditelja u SAD brine da je njihov tinejdžer zavisnik od interneta

1 od 5 roditelja u SAD brine da je njihov tinejdžer zavisnik od interneta

Američki roditelji strahuju da bi upotreba interneta njihovih tinejdžera mogla da ih izloži sajber maltretiranju, štetnom sadržaju i podstakne ih na zavisnost, pokazuje nova studija.

Istraživanje koje je obuhvatilo oko 1.000 mama i tata pokazalo je da je više od 22% zabrinuto da njihova deca mogu da zavise od interneta. Dvostruko više njih je bilo zabrinuto zbog zavisnosti od interneta nego zbog zavisnosti od supstanci kao što su droge ili alkohol.

Postoje razlozi za zabrinutost roditelja, rekao je Mičel Prinštajn, glavni naučni službenik Američkog psihološkog udruženja (APA).

Neki podaci pokazuju da oko 50 odsto dece prijavljuje barem jedan simptom zavisnosti od društvenih medija, rekao je Prinstein, koji nije bio uključen u novo istraživanje.

Novo istraživanje, koje su sproveli istraživači sa Instituta za um deteta u Njujorku i drugih, naglašava osećanja roditelja dok se bave tinejdžerima i tehnologijom.

Dok su neki zabrinuti zbog zavisnosti od interneta, mnogi takođe kažu da je internet zbližio užu i širu porodicu.

Koautor studije dr Đovani Salum, programski direktor instituta, rekao je da postoji opšta percepcija da se poremećaji mentalnog zdravlja vremenom povećavaju. Dokazi sugerišu da upotreba interneta i društvenih medija mogu doprineti tome.

„Interesantna stvar u vezi sa ovom studijom je, međutim, da se bavi oba kraja – koristi i štete“, rekao je Salum, navodeći porodičnu povezanost kao stvarno pozitivno.

Istraživanje je pokazalo da je skoro dve trećine roditelja zabrinuto zbog štetnog internet sadržaja, a 53% zbog onlajn maltretiranja.

Ipak, skoro polovina je cenila poboljšanu povezanost među članovima uže porodice, a oko 57% se dopalo ovo za proširene porodice.

Što se tiče zavisnosti, internet se poziva na sistem nagrađivanja mozga, rekao je Salum.

Ako je internet samo mali deo čovekovog života, to je u redu, primetio je on. Ali ako to ometa odnose i školu, onda je razlog za zabrinutost.

„Postoji mnogo koristi. Glavna stvar koju mislim da još uvek treba da razumemo je šta je tačno balans“, rekao je Salum.

Ankete su završene onlajn u junu i julu 2022. među roditeljima dece uzrasta od 9 do 15 godina.

Korišćenje interneta je uključivalo pregledanje veba, e-poštu i druge poruke, mobilne telefone, povezane prenosive konzole za igre, digitalne medije, striming video i internet TV.

Većina roditelja se osećala samopouzdano kada je u pitanju merenje dužine vremena ispred ekrana i strategije za upravljanje vremenom ispred ekrana zdravim alternativama.

Više od 7 od 10 misli da njihova deca mogu da koriste internet odgovorno, a preko 80% ih je izjavilo da mogu da razgovaraju o korišćenju interneta sa svojom decom i tinejdžerima.

Izgleda da je stil roditeljstva uticao na rezultate zavisnosti dece od interneta. Istraživači su otkrili povezanost između tih rezultata i nedosledne discipline, kao i percepcije suroditelja.

Studija pomaže da se razume kontekst koji doprinosi nekim od negativnih delova korišćenja interneta kod adolescenata, uključujući određene stilove roditeljstva i korišćenje interneta od strane roditelja, rekao je Salum.

Biće važno da se sve ovo bolje razume, dodao je on.

„Potrebna su nam ulaganja u istraživanja i da tačno razumemo koristi i štete jer je ovo deo naših života“, rekao je Salum.

Druga istraživanja su pokazala da deca pronalaze negativan sadržaj na mreži, rekao je Prinstein.

„Mnoga deca su izložena sajber mržnji, bilo da se radi o onlajn diskriminaciji ili maltretiranju na internetu“, rekao je Prinstein. „Otkrili smo da je mnoga deca izložena štetnom sadržaju koji ih uči kako da se uključe u neprilagođena ponašanja, poput sečenja ili anoreksije.

Tehnološke kompanije moraju da preduzmu mere kako bi sprečile neke od ovih problema, primetio je Prinstein. On je takođe rekao da roditeljski nadzor treba da bude pojednostavljen.

Takođe je važno aktivno praćenje od strane roditelja, savetovao je on. To ne znači gledati preko ramena njihove dece, ali znači postavljati pitanja.

Pitajte svoju decu šta rade na internetu.

Pitajte: „Zašto vam je to toliko važno? I šta vidite? Kako shvatate smisao onoga što vidite?“ rekao je Prinstein.

„Zaista budite resurs broj jedan za decu kada vide stvari na mreži“, rekao je Prinstein.

Zajednički odmor na porodičnom ekranu takođe može biti od pomoći, tako da deca mogu da vide da čak i ako je teško, njihovi roditelji takođe rade na tome.

Dok se roditelji često fokusiraju na to koliko vremena njihova deca provode na mreži, Prinstein je sugerisao da bi ono što rade na internetu moglo biti važnije.

Gledanje video snimaka na TikTok-u sa negativnim sadržajem razlikuje se od čitanja vesti ili slanja poruka sa prijateljima, rekao je on.

„Pitanje za mnoge roditelje je: ‘Šta radim da bih bio siguran da je njihovo vreme kvalitetno vreme, a ne samo koliko vremena?’, rekao je Prinstein.

„Da li se povezuju sa prijateljima? Da li poboljšavaju odnose sa ljudima za koje znaju da su zaista ljudi za koje kažu da jesu?“ rekao je. „Ili samo idu u zečju rupu ne shvatajući koliko dugo rade i onda osećaju žaljenje, kajanje i iscrpljenost“, dodao je Prinstein.

Praćenje toga je zaista važno“, rekao je on.

APA je na proleće objavila zdravstveni savet sa preporukama za korišćenje društvenih medija za tinejdžere i tinejdžere. Organizacija za mentalno zdravlje je uporedila obuku na društvenim medijima sa dobijanjem vozačke dozvole, sa vrednošću učenja pravila puta.

Nalazi studije su objavljeni onlajn 26. oktobra u JAMA Network Open.