Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sutra dolazi u Brisel na sastanak sa predsednicima Evropske komisije i Evropskog saveta Ursulom fon der Lajen i Antonom Koštom, potvrđeno je iz obe institucije. Do sastanka dolazi nešto više od mesec dana nakon sto je Fon der Lajen posetila Srbiju i region.
Ona je tada poručila da Srbija mora da se odredi prema pristupanju EU, jer je sada vreme da dovrši započete reforme i postane članica.
“Zato moramo da vidimo napredak u oblasti vladavine prava, izbornog okvira i slobode medija,” rekla je prilikom poslednje posete Srbiji predsednica EU Komisije.
Ona je tada uputila poziv predsedniku Srbije „da za mesec dana dođe u Brisel“, kako bi analizirali napredak Srbije na EU putu.
Najavljujući da će sa Vučićem razgovarati o narednim koracima, a posebno o primeni usvojenih reformi, predsednica EU Komisije pohvalila je napredak u vezi sa Jedinstvenim biračkim spiskom i Savetom REM-a, ali i zatražila uvođenje sankcija Rusiji.
„Moramo da vidimo veće usklađivanje sa našom spoljnom politikom, uključujući i sankcije protiv Rusije. Pohvaljujem vas što ste dostigli 61% usklađenosti sa našom spoljnom politikom. Ali potrebno je više. Želimo da na Srbiju možemo da računamo kao na pouzdanog partnera,“ naglasila je Ursula fon der Lajen 15. oktobra u Beogradu.
Ona je tada u prvi plan istakla solidarnost i podsetila na saradnju EU i država Zapadnog Balkana u vezi sa energetskom krizom koju je prouzrokovao ruski rat u Ukrajini.
“To znači biti pouzdan partner. Možete računati na nas“, rekla je Ursula fon der Lajen, dodajući da je Srbija povezana na energetsko tržište EU i da je državi upućen poziv da se pridruži i mehanizmu EU za zajedničku kupovinu gasa.
„Zajednički koristimo kolektivno tržište energetike kako bi osigurali bolje cene,“ rekla je tada predsednica EU Komisije.
Do sastanka Vučića sa liderima EU institucija dolazi u vreme sve češćih kritika koje iz Brisela stižu na račun politika Srbije, a uoči samita EU-Zapadni Balkan zakazanog za sledeću sredu i sastanka lidera država članica EU okupljenih u Evropskom savetu u četvrtak i petak sledeće sedmice, na kome će se detaljno razmotriti napredak svih država i entiteta na putu ka članstvu u EU.
“Aktuelni geopolitički kontekst naglašava značaj proširenja kao najvažnije geostrateške investicije EU u mir, bezbednost, stabilnost i napredak. Kroz pristup zasnovan na zaslugama, reformski procesi imaju duboko transformativno dejstvo u zemljama kandidatima. S obzirom na napredak koji su neke zemlje kandidati ostvarile na putu pristupanja, pojedine bi mogle da ispune neophodne uslove za pridruživanje Evropskoj uniji u ne tako dalekoj budućnosti. Decembarski sastanak Evropskog saveta biće pravovremena prilika da razgovaramo o narednim koracima”, naveo je predsednik Evropskog Saveta Antonio Košta u pozivnom pismu liderima država članica EU za samit.
Napredak je registrovan kod Crne Gore i Albanije, za koje se očekuje da će postati naredne članice Unije pre kraja decenije, kao i kod Ukrajine i Moldavije, za koje je ocenjeno da najbrže sprovode pro-EU reforme. U toj grupi više nema Srbije, koja je nekada smatrana predvodnicom procesa proširenja.
U nacrtu zaključaka samita EU Saveta, koje će dva dana pre sastanka precizirati Savet EU za opšte poslove, Srbija je kritikovana zbog nedovoljnog napretka ili nazadovanja u određenim oblastima pregovaranja. Takođe, uprkos pozitivnim očekivanjima iz Beograda, u nacrtu se navodi da Klaster 3 u pregovorima sa EU ponovo neće biti otvoren, već će se lideri država članica EU toj temi „vratiti kasnije“ i da će odluku doneti „na osnovu napretka“.
Prvi sledeći pokušaj otvaranja Klastera 3 mogao bi da bude tek na narednom sastanku Evropskog saveta koji je planiran za 19. i 20. mart sledeće godine. Da bi do toga zaista došlo, Srbija mora da sprovede reforme i da ih primeni.
Prema nacrtu zaključaka, Evropski savet će od Srbije, između ostalog, tražiti: napredak u oblasti demokratije, vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i slobode medija, uređenje izbornog procesa (reviziju biračkog spiska i ispunjavanje preporuka ODIHR-a), ali i ispunjavanje svih poteza dogovorenih prethodnih godina sa administracijom u Prištini, pod pokroviteljstvom Brisela, od priznavanja dokumenta ili simbola Kosova, do integracije „paralelnih struktura“ Srbije u Kosovski sistem, posebno zdravstva i obrazovanja.
Evropski savet se u nacrtu poziva i na izveštaj o proširenju Evropske komisije, koji se smatra najkritičnijim po Srbiju od početka procesa integracije u Evropsku uniju, sa ocenama da je uz najvećem broju analiziranih oblasti Srbija nazadovala ili stagnira.
