Moskva preuzima pravo na „prljavu bombu“ Savetu bezbednosti UN

Moskva preuzima pravo na „prljavu bombu“ Savetu bezbednosti UN

Rusija je ponovila svoju tvrdnju da se Kijev sprema da upotrebi „prljavu bombu“ u Ukrajini i rekla da će to pitanje izneti pred Savet bezbednosti UN u utorak.

Rusija je poručila ljudima u okupiranom gradu Hersonu da beže jer se sve više stanovnika pridružilo egzodusu kako bi izbegli očekivanu ukrajinsku kontraofanzivu. Rusija je saopštila da su njene snage sprečile pokušaj Ukrajine da probije svoju liniju kontrole.

Administracija Hersonske oblasti koju je postavila Rusija najavila je formiranje milicije, rekavši da svi muškarci koji ostanu u gradu mogu da se pridruže.

Anketa od 21. do 23. oktobra sprovedena nakon dve nedelje žestokog ruskog granatiranja ukrajinskih gradova pokazala je da je ogromna većina Ukrajinaca podržavala nastavak oružanog otpora Moskvi.

Rusija planira da u Savetu bezbednosti UN iznese svoju optužbu da Ukrajina planira napad „prljavom bombom“, saopštile su diplomate. Rusija je takođe kontaktirala nekoliko zapadnih zemalja zbog svojih sumnji.
Britanija, Francuska i SAD rekle su da su posvećene podršci Ukrajini „koliko god bude potrebno“ i odbacile upozorenje Rusije o „prljavoj bombi“.

Jedan američki vojni zvaničnik rekao je novinarima da Sjedinjene Države nemaju indikacije da je Rusija odlučila da upotrebi nuklearno, biološko ili hemijsko oružje.

Iran je osudio poziv Britanije, Francuske i Nemačke Ujedinjenim nacijama da istraže optužbe da je Rusija koristila bespilotne letelice iranskog porekla.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je Izrael da se pridruži borbi protiv Rusije i ponovio zahtev za izraelske sisteme protivvazdušne odbrane.

Trideset liberalnih američkih demokrata u Kongresu pozvalo je predsednika Džoa Bajdena da promeni svoju strategiju za rat Rusije i Ukrajine tako što će težiti sporazumnom rešenju.

Portparol Ujedinjenih nacija rekao je da „treba učiniti mnogo više“ da bi se očistio zaostatak od više od 150 brodova uključenih u ugovor o izvozu žitarica u Crnom moru, a Ukrajina, Rusija, Turska i Ujedinjene nacije su sve priznale problem.

Ukrajina je saopštila da je sedam brodova isplovilo iz njenih luka natovarenih žitom za Aziju i Evropu, ali je optužila Rusiju da blokira punu primenu crnomorskog sporazuma o žitu.

Svetska banka je saopštila da je isplatila dodatnih 500 miliona dolara kako bi pomogla Ukrajini da ispuni hitne potrebe za potrošnjom koje je stvorio rat.