Ukrajina navodi kako bi sigurnosne garancije mogle da funkcionišu

Ukrajina navodi kako bi sigurnosne garancije mogle da funkcionišu

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da bi bezbednosne garancije za njegovu zemlju trebalo da osnaže zemlje garanta da donesu odluku u roku od jednog dana. Tokom poslednjeg ličnog sastanka ukrajinskog i ruskog pregovarača u Istanbulu, Kijev je predložio međunarodni sporazum na takav način.

Obraćajući se poljskim novinarima usred tekuće ruske ofanzive u Ukrajini, Zelenski je rekao da će garanti morati da donose odluke u roku od nekoliko sati, a ne dana ili nedelja, jer bi svako odlaganje pružanja hitne vojne pomoći koštalo života. Ukrajinski lider je opisao ovaj odnos između žrtava i kašnjenja rekavši „sati su jednaki ljudima“.

On je objasnio da Ukrajina sada zna „šta funkcioniše na bojnom polju, a šta ne“, šta treba da se radi u raznim situacijama i šta je tačno potrebno. Stoga bi, objasnio je, ključan faktor bilo brzo donošenje odluka ukrajinskih žiranta.

„Mogućnost spasavanja većeg broja ljudi zavisi od drugih brojeva – termina, oružja… Ne želim da budem baš pragmatičan.. Ali da vam kažem istinu: u smislu krvi i žrtava, sati znače ljude, tako da ja Verujemo da naše bezbednosne garancije treba da budu zasnovane na formuli „ljudi jednaki satima““, rekao je novinarima Zelenski, koji je ranije okrivio zapadne partnere Kijeva što su spori u pružanju pomoći.

Zelenski je objasnio da ne insistira na odredbama u stilu NATO-a. Predsednik je podvukao da niko ne zna kako bi NATO postupio ako bi neko od njegovih članica bio napadnut, jer do takve situacije nikada nije došlo i „ne daj Bože da do nje dođe“.

„Tako da ne upoređujem. Ali znam pouzdano da su nam potrebne garancije bezbednosti i znam sigurno šta nam treba. Želimo da pitamo šta nam treba, a ne šta NATO može da pruži“, rekao je on.

On je objasnio da sindikat bezbednosti koji je ponudio da stvori u martu ima radni naziv U-24 (Union-24) jer sugeriše da se „odluka donosi prvog dana, ne drugog, ne trećeg, već prvi.“ Žiranti ne bi trebalo da „odlučuju deset dana, šalju četiri nedelje, analiziraju još osam nedelja“, jer je brzina ključni faktor za spasavanje života, naglasio je Zelenski. On je dodao da bi sporazum o bezbednosnim garancijama trebalo da bude apsolutno jasan potencijalnom agresora koje bi mere bile preduzete kao odgovor na određene pretnje ili akcije.

Dana 29. marta, tokom poslednjeg ličnog sastanka ukrajinskog i ruskog pregovarača u Istanbulu, Kijev je predložio da se sačini međunarodni sporazum o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu. Ove garancije Ukrajinci navode kao uslov za pristanak na neutralni status na kome insistira Rusija.

Ranije ovog meseca predsednik je predložio da bi se mirovni sporazum sa Rusijom mogao sastojati od dva odvojena dokumenta koja bi pokrivala dva ključna pitanja – bezbednosne garancije za Kijev i njegove buduće odnose sa Moskvom. On je objasnio da bi dokument o bezbednosnim garancijama mogle da potpišu one zemlje „koje su spremne na te bezbednosne garancije“, dok bi drugi dokument mogao da obuhvati buduće odnose Ukrajine i Rusije. Zelenski je takođe otkrio da su Velika Britanija, SAD, Italija i Turska pokazale spremnost da obezbede bezbednosne garancije za Ukrajinu, ali ni od jednog nije bilo konačnog odgovora.

Za sada, razgovori između Rusije i Ukrajine su u zastoju. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nedavno je optužio London i Vašington da su rekli Kijevu da odustane od prethodno postignutih sporazuma sa Rusijom. Novi predlog Ukrajine, prema Lavrovu, ne pominje da bezbednosne garancije koje Kijev želi da dobije ne pokrivaju Krim.

Rusija je poslala svoje trupe u Ukrajinu krajem februara, nakon neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska, uz posredovanje Nemačke i Francuske, osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.