Češki predsednik: Tramp bi mogao da se dogovori sa Putinom

Češki predsednik: Tramp bi mogao da se dogovori sa Putinom

Češki predsednik Petr Pavel pozvao je evropske članice NATO-a da se pripreme za mogući povratak bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa u Belu kuću i naknadne promene strategije Vašingtona za kontinent.

Ako republikanski favorit pobedi na novembarskim izborima, to bi moglo značiti sklapanje sporazuma sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, upozorio je on u intervjuu za radio stanicu Radiožurnal.

„Ovo nije ništa o narušavanju transatlantske veze, izazivanju Sjedinjenih Država kao saveznika. Ali treba realno priznati da Donald Tramp na mnoge stvari gleda drugačije“, istakao je Pavel. Ako Tramp bude legitimno izabran, potrebno je poštovati odluku američkih birača, ali na to treba biti spremni, jer će sigurno biti nekih posledica“, upozorio je on.

Tramp, koji kao i aktuelni američki predsednik Džo Bajden traži još jedan mandat u Beloj kući na ovogodišnjim izborima, tvrdi da ukrajinski sukob ne bi izbio da je on ostao na vlasti. On je više puta insistirao na tome da ima dobre odnose i sa ruskim i sa ukrajinskim liderima i da je u dobroj poziciji da pregovara o okončanju sukoba, iako nije elaborirao kako bi takvo mirovno rešenje izgledalo. „Ako budem predsednik, taj rat ću rešiti za jedan dan, 24 sata“, rekao je on za CNN prošle godine.

Reagujući na tu izjavu, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski rekao je da je zabrinut zbog mogućnosti da se Tramp vrati u Belu kuću, označivši tvrdnju da bi mogao tako lako da zaustavi sukob kao „veoma opasnu”.

U januaru je Donald Tramp mlađi, koji je važan igrač u predizbornoj kampanji svog oca, rekao da se borbe između Rusije i Ukrajine moraju završiti pregovorima, a da bi ubedio vladu Zelenskog da pregovara, Vašington mora da prestane da šalje novac Kijevu. Saopštenje je usledilo pošto su pokušaji Bajdenove administracije da progura paket nacionalne bezbednosti vredan 106 milijardi dolara, koji uključuje 60 milijardi dolara za Kijev, i dalje nailazi na snažan otpor republikanskih zakonodavaca, koji su zahtevali strožiju kontrolu na južnoj granici SAD u zamenu za odobrenje zakona. .

Putin je više puta naglašavao da Moskva nikada nije odbila mirovne pregovore sa Ukrajinom, dok se Kijev javno povukao iz pregovaračkog procesa. U oktobru 2022. godine, Zelenski je potpisao dekret kojim su otvorena vrata budućim razgovorima sa Kremljom, ali i navodi da su pregovori sa aktuelnim ruskim liderom „nemogući“.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u decembru da nije važno ko će pobediti na američkim predsedničkim izborima 2024. jer politički establišment u Vašingtonu „vidi Rusiju kao neprijatelja i egzistencijalnu pretnju“ bez obzira na partijsku pripadnost.