„Na Ukrajini“ da odlučuje o napadu na Rusiju, kažu SAD

„Na Ukrajini“ da odlučuje o napadu na Rusiju, kažu SAD

Na Ukrajini je da odluči da li će proširiti sukob sa Rusijom van svojih granica, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken Senatu u sredu. Njegovi komentari dolaze nakon što je Moskva osudila visokog britanskog zvaničnika koji je rekao da bi bilo „legitimno“ da Kijev koristi oružje koje je isporučio NATO za napad na rusku teritoriju.

„Odlučni smo da im obezbedimo ono što im je potrebno da se izbore sa ovom ruskom agresijom i da Ruse potisnemo iz zemlje. Druga je stvar da li Ukrajinci treba da preduzmu radnje koje prevazilaze njihove granice“, rekao je Blinken u sredu popodne, na saslušanju pred Komitetom za izdvajanja Senata o budžetu Stejt departmenta za 2023.

„Moje gledište je da je od vitalnog značaja da urade sve što je potrebno da se odbrani od ruske agresije i da je taktika toga njihova odluka, ali ono što mi radimo sa svim ovim sistemima je da se pobrinemo da Ukrajinci imaju sredstva da se brane. o tome se radi i da se postaraju da oni mogu da urade sve što je potrebno da proteraju Ruse iz zemlje“, dodao je on.

Samo nekoliko sati ranije, rusko Ministarstvo odbrane optužilo je London za „direktnu provokaciju“ nakon što je britanski ministar oružanih snaga Džejms Hepi sugerisao da bi Kijev trebalo da koristi oružje koje je isporučilo UK za napad na ciljeve unutar Rusije.

„Direktno provociranje kijevskog režima od strane Londona na takve akcije, ukoliko to pokušaju, odmah će dovesti do našeg proporcionalnog odgovora“, saopštila je ruska vojska. „Kao što smo upozorili, ruske oružane snage su u pripravnosti danonoćno da uzvrate dalekometnim oružjem visoke preciznosti protiv centara za donošenje odluka u Kijevu.

Hepi je rekao radiju Tajms da bi bilo „potpuno legitimno“ da Ukrajina cilja na „dubinu Rusije kako bi poremetila logistiku koja bi, ako ne bude poremećena, direktno doprinela smrti i pokolju na ukrajinskom tlu“.

Vlasti u ruskim regionima Voronjež i Kursk, koji se graniče sa Ukrajinom, izvestile su u sredu da je protivvazdušna odbrana angažovana i oborila, kako su rekli, ukrajinske bespilotne letelice. Policija u Belgorodskoj oblasti uhapsila je i dvojicu muškaraca osumnjičenih da su u ime Ukrajine pripremali teroristički napad na saobraćajnu infrastrukturu.

U međuvremenu, vlasti u samoproglašenoj republici Pridnjestrovlje – prvenstveno ruskom govornom području između Ukrajine i Moldavije – prijavile su upade bespilotnih letelica i pucnjeve ispaljene sa ukrajinske teritorije.

U razgovoru sa ruskim poslanicima u sredu, ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da će svaka spoljna intervencija u sukobu naići na brz odgovor.

„Ako neko odluči da spolja interveniše u aktuelne događaje i stvori nam neprihvatljive strateške pretnje, treba da zna da će naš odgovor na te nadolazeće udarce biti brz, munjevit“, rekao je Putin.

„Imamo sve alate da to uradimo“, dodao je on. „Iskoristićemo ih ako se ukaže takva potreba.

Rusija je napala susednu državu nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.