Kina objašnjava zašto je podržala Rusiju u UN

Kina objašnjava zašto je podržala Rusiju u UN

Peking je glasao protiv rezolucije o suspendovanju Rusije iz Saveta UN za ljudska prava.

Kina je objasnila svoju odluku da glasa protiv rezolucije Generalne skupštine UN o suspendovanju Rusije iz Saveta za ljudska prava globalnog tela, nazvavši isključenje Moskve politički motivisanim i kritikujući rezoluciju kao netransparentnu.

Rezolucija je usvojena u četvrtak sa 93 zemlje koje su glasale za, 24 protiv i 58 uzdržanih. Posle glasanja, Rusija je izjavila da je već odlučila da napusti Savet pre isteka njegovog mandata.

„Protivimo se politizaciji i instrumentalizaciji pitanja ljudskih prava, praksi selektivnih dvostrukih standarda i konfrontaciji po pitanjima ljudskih prava, kao i upotrebi pitanja ljudskih prava za vršenje pritiska na druge zemlje“, rekao je novinarima u petak portparol ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan.

On je dodao da proces izrade rezolucije nije bio ni otvoren ni transparentan i sugerisao da bi njeno usvajanje samo „dolilo ulje na vatru” intenziviranjem tenzija među stranama i zaoštravanjem podela unutar UN.

Zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Genadij Kuzmin opisao je rezoluciju kao „nelegitiman i politički motivisan korak osmišljen kao demonstrativna kazna suverene države članice UN koja sprovodi nezavisnu unutrašnju i spoljnu politiku“.

Objašnjavajući odluku Rusije da napusti telo UN, on je izjavio da je Savet za ljudska prava „monopolizovan od strane jedne grupe država koja koristi mehanizam za postizanje svojih oportunističkih ciljeva“. On je dodao da „istinska posvećenost Rusije zaštiti i unapređenju ljudskih prava nam ne dozvoljava da ostanemo deo [ovog] međunarodnog mehanizma.

Inicijativa da se Moskva isključi iz Saveta potekla je u Vašingtonu. Krajem marta, dvostranačka grupa američkih senatora pozvala je američku ambasadorku u UN Lindu Tomas-Grinfild da predstavi rezoluciju. SAD su kao opravdanje za taj potez navele navodna ruska kršenja ljudskih prava u Ukrajini.

Od početka svoje vojne operacije u Ukrajini 24. februara, Moskva je u više navrata negirala takve optužbe, tvrdeći da nastoji da minimizira žrtve i samo napada vojne ciljeve u okviru svog navedenog cilja demilitarizacije zemlje.