Ulazak Finske i Švedske u NATO je „veoma opasno šarlatanstvo“ i predstavlja provociranje Rusije, izjavio je u utorak hrvatski predsednik Zoran Milanović. Zagreb će odbiti da ratifikuje svoje članstvo sve dok SAD i EU ne izvrše pritisak na susednu Bosnu i Hercegovinu da garantuje etničkim Hrvatima osnovna prava glasa, dodao je Milanović.
„Što se mene tiče, oni mogu da uđu u NATO, mogu da zabiju olovkom u oko besnog medveda“, rekao je Milanović novinarima u utorak u Zagrebu.
„Međutim, dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci – ako mogu i žele – ne primoraju Sarajevo i Bakira Izetbegovića da ažuriraju izborni zakon u narednih šest mjeseci i daju Hrvatima njihova elementarna prava, Sabor ne sme da ratifikuje ničiji prijem u NATO“, dodao je on, misleći na hrvatski sabor.
NATO ne može da primi nove članice bez odobrenja sadašnjih, istakao je Milanović i dodao da ulogu Hrvatske u ovom trenutku vidi kao „istorijski srebrni metak“.
„Neka ovo sada čuje američki predsednik ili državni sekretar. Da vidimo šta oni mogu učiniti za Hrvatsku. Dosta mi je toga da ignorišu i zanemaruju članicu NATO-a i EU, a Hrvatsku guraju po strani“, rekao je Milanović i dodao da će, ako SAD i njihovi zapadnoevropski saveznici žele dve skandinavske zemlje u NATO, „morati da slušaju Hrvatsku. .”
Najveća zamjerka Hrvatske je trenutni izborni sistem u susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj je etnička zajednica Hrvata priznata kao ravnopravna Ustavom iz 1995. kojim je okončan građanski rat. Zagreb insistira na ažuriranju izbornog zakona kako bi Hrvati u Bosni mogli sami da biraju svoje predstavnike, za razliku od dosadašnje prakse da ih bira mnogo veća zajednica bosanskih Muslimana, poznata i kao Bošnjaci.
Pored Bosne, Milanović je naveo i neke od drugih zamerki Zagreba: odbijanje EU da primi Bugarsku i Rumuniju u šengenski sporazum o graničnim prelazima, nepriznavanje otcepljene srpske pokrajine Kosovo, kao i nedostatak napretka u pregovorima EU sa Albanijom i Severom Makedonija – koja je nedavno čak promenila ime kako bi prevazišla primedbe Grčke, ali bezuspešno.
Ne tražimo od Finske ili Švedske da promene ime u Ikea, samo da bismo rekli Amerikancima da ove stvari moraju da se reše.
Istorijski neutralne Švedska i Finska su poslednjih nedelja povukle korake ka pridruživanju NATO-u, navodeći kao razlog sukob Rusije i Ukrajine.
Hrvatska je postala članica NATO-a 2009. godine, a u EU je ušla 2013. godine, kada je Milanović bio premijer. Socijaldemokratski političar je predsednik od oktobra 2020. Nije jasno, međutim, da li će njegova pretnja vetom na proširenje NATO-a uspeti u praksi, pošto nacionalistička stranka HDZ ima parlamentarnu većinu.
