Direktor CIA objašnjava zašto Kina „pažljivo“ proučava Ukrajinu

Direktor CIA objašnjava zašto Kina „pažljivo“ proučava Ukrajinu

Kineski predsednik Si Đinping je „nemiren“ reakcijom Zapada na rusku vojnu operaciju u Ukrajini i „pažljivo razmatra koje lekcije [on] treba da izvuče“ i primeni na potencijalnu invaziju na Tajvan, rekao je direktor CIA Vilijam Berns na konferenciji o subota.

Govoreći na konferenciji Fajnenšel tajmsa u Vašingtonu u subotu, Berns je rekao publici da njegova agencija smatra da napredovanje Rusije kroz istočnu Ukrajinu i razmere odgovora Zapada mogu uticati na planove Pekinga za Tajvan.

„To nas pogađa . . . da je Si Đinping pomalo uznemiren štetom po ugledu koju Kinu može naneti asocijacija na surovost ruske agresije na Ukrajince [i] uznemiren svakako ekonomskom neizvesnošću koju je proizveo rat“, tvrdi Berns.

Šef špijuna je dodao da je Kina zatečena „činjenicom da ono što je Putin uradio zbližava Evropljane i Amerikance“ i da „pažljivo gleda koje lekcije treba da izvuku“ za potencijalno preuzimanje Tajvana.

Dok su američki stručnjaci i političari – i lideri u Tajpeju i širem regionu istočne Azije – više puta upozoravali da bi ruska ofanziva na Ukrajinu mogla da „ohrabri“ Kinu da napravi potez na Tajvan, to se nije dogodilo. Iako Peking tvrdi da je Tajvan njegova teritorija, nisu se pojavili znaci neposredne invazije ili napada na ostrvo.

Međutim, tajvanska vojska je poslednjih meseci održala vojne vežbe sa živom paljbom, a američka vlada je izvršila pritisak na Tajpej da naruči američko oružje dizajnirano da odbije invaziju Kine na moru. U međuvremenu, Peking je, kako se izveštava, u brojnim prilikama prodirao u zonu protivvazdušne odbrane ostrva, pri čemu je poslednji upad u petak uključivao nuklearne bombardere, saopštilo je tajvansko Ministarstvo nacionalne odbrane.

„Ni na trenutak ne mislim da je [sukob u Ukrajini] vremenom narušio Sijevu odlučnost da preuzme kontrolu nad Tajvanom“, nastavio je Berns u subotu. Međutim, on je tvrdio da događaji u Ukrajini sigurno „utiču na njihovu kalkulaciju“.

Kina se oduprla pozivima Zapada da osudi i sankcioniše Rusiju zbog rata u Ukrajini i nazvala je širenje NATO-a u Istočnu Evropu nakon hladnog rata kao ključni faktor iza sukoba. Peking je takođe osudio ono što vidi kao napore koje predvode SAD da se izgrade anti-kineski savezi, kao što su paktovi „AUKUS“ (SAD, UK i Australija) i „Kvad“ (SAD, Australija, Indija i Japan).

Iako je Berns opisao Ksijev „glavni fokus“ ​​kao „predvidljivost“, malo je verovatno da je Peking previše zabrinut zbog „štete reputacije“ koju je pominjao šef špijuna. Kina je već udarila SAD i EU da ih optužuju za kršenje ljudskih prava i kao odgovor optužila Vašington za „ratne zločine“. Slično tome, kada ga je rukovodstvo NATO-a pozvalo da osudi Rusiju, kinesko ministarstvo spoljnih poslova je u martu reklo da neće slušati „lekciju o pravdi od strane nasilnika međunarodnog prava“.