Beloruski lider Lukašenko u poseti Kini

Beloruski lider Lukašenko u poseti Kini

Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, trebalo bi da u utorak otpočne trodnevnu državnu posetu Pekingu, pošto raste geopolitičke tenzije zbog ruske invazije na Ukrajinu, piše AP.

Kina kaže da je poseta „prilika da se promoviše dalji razvoj sveobuhvatne saradnje između dve zemlje“, ali raste zabrinutost da Kina razmatra pružanje vojne pomoći Rusiji, za šta zvaničnici Sjedinjenih Država kažu da bi donelo ozbiljne posledice.

Kina je optužbe SAD nazvala klevetničkom kampanjom, rekavši da je posvećena promovisanju mirovnih pregovora i optužujući Vašington i njegove saveznike da podstiču sukob obezbeđujući Ukrajini odbrambeno oružje.

„SAD nemaju pravo da upiru prstom u odnose Kine i Rusije. Nikako nećemo prihvatiti pritisak i prinudu SAD”, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning u ponedeljak na dnevnom brifingu.

Peking tvrdi da održava neutralan stav u ratu starom godinu dana, ali je takođe rekao da ima „neograničeno prijateljstvo“ sa Rusijom i odbio je da kritikuje invaziju Moskve, ili je čak tako nazove. Optužio je SAD i NATO za izazivanje sukoba i osudio sankcije uvedene Rusiji i entitetima za koje se smatra da pomažu njene vojne napore.

Prošle nedelje, te sankcije su proširene na kinesku kompaniju poznatu kao Spaceti China, koja je isporučila satelitske snimke Ukrajine filijalama Vagner grupe, privatnog ruskog vojnog izvođača u vlasništvu bliskog saradnika predsednika Vladimira Putina. Na meti je bila i filijala kompanije Spaceti China sa sedištem u Luksemburgu.

Belorusija je snažno podržala Moskvu i dozvolila da se njena teritorija koristi kao polazište za početnu invaziju na Ukrajinu pre godinu dana. Belorusija nastavlja da prima ruske trupe, ratne avione i drugo oružje.

Kina je dugo održavala bliske veze sa Lukašenkom, jedinim predsednikom Belorusije od kada je ta funkcija uspostavljena 1994. Lukašenko je slomio proteste 2020. zbog svog spornog reizbora glasanjem koje opozicija i zapadne zemlje smatraju lažnim.

Uprkos svojoj brutalnosti, Lukašenkovo potiskivanje izgleda nije okončalo sve opozicione aktivnosti.

U nedelju su beloruski gerilci napali vojnu vazdušnu bazu u kojoj se nalaze ruski ratni avioni u blizini glavnog grada Belorusije, Minska, prema aktivistima.

Beloruska opoziciona organizacija BIPOL, na kanalu za onlajn razmenu poruka koji vode aktivisti, saopštila je da je avion za rano upozorenje i kontrolu A-50 ozbiljno oštećen u napadu na bazu Mačulišči u blizini Minska. Aktivisti nisu pružili nikakve dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje, koje nisu mogle biti nezavisno potvrđene. Beloruski i ruski zvaničnici nisu komentarisali, ali je Lukašenko u ponedeljak pozvao najviše vojne i bezbednosne zvaničnike da pooštre disciplinu.

Takođe u ponedeljak, tužioci su zatražili 19-godišnje zatvorske kazne za prognane opozicione lidere Svetlanu Tsihanovsku i Pavela Latušku, kao i novčane kazne od 15.000, odnosno 10.000 dolara, usred kontinuiranog gušenja protiv neslaganja u bivšoj sovjetskoj republici.

Cihanovskoj, Latuški i još trojici opozicionara sudi se u Minsku u odsustvu zbog optužbi za zaveru za rušenje vlade, stvaranje i vođenje ekstremističke grupe, podsticanje mržnje i nanošenje štete nacionalnoj bezbednosti. Tužilaštvo je tražilo i 12 godina zatvora za Mariju Maroz, Volhu Kavalkovu i Sergeja Dilevskog. Sva petorica su napustila Belorusiju nakon masovnih protesta bez presedana 2020.