Kremlj komentariše izglede da se deo južne Ukrajine pridruži Rusiji

Kremlj komentariše izglede da se deo južne Ukrajine pridruži Rusiji

Moskva je rekla da je na narodu Hersonske oblasti na jugu Ukrajine da odluči da li želi da zatraži da postane deo Rusije. Komentar je dat nakon što je visoki zvaničnik u oblasti pod ruskom kontrolom izneo tu ideju.

„Narod Hersonske oblasti mora sam da odluči da li treba podneti takav zahtev ili ne, a ovo pitanje treba da ispitaju pravni stručnjaci“, rekao je novinarima Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

„Tako dalekosežna odluka mora imati jasnu pravnu osnovu i biti apsolutno legitimna, kao što je bila sa Krimom.

Upitan da li misli na referendum, Peskov je odgovorio: „Nisam ništa rekao o referendumu.

Ruske trupe su početkom marta zauzele Herson i zauzele ceo region, koji se graniči sa Krimom. Kiril Stremousov, zamenik šefa administracije, koja je formirana pod ruskom kontrolom, rekao je u sredu da nove vlasti planiraju da zatraže od predsednika Vladimira Putina da region zvanično učini „punopravnim delom Rusije“.

Stremousov je ukazao na Krim, koji je glasao za pridruživanje Rusiji ubrzo nakon puča u Kijevu 2014. godine. On je rekao da će pravni dokumenti biti pripremljeni do kraja godine, nakon čega će biti doneta konačna odluka.

„U međuvremenu, planiramo da Hersonska oblast bude vođena aktima vojno-civilne administracije“, rekao je Stremousov.

Vladimir Saldo, šef administracije, rekao je u ponedeljak da nema „zvaničnih razgovora ili planova“ o pridruživanju Rusiji. Međutim, on je rekao da je njegovo mišljenje da će region jednog dana postati deo Rusije.

Ukrajina smatra da su nove vlasti u Hersonu nelegitimne. Predsednik Vladimir Zelenski je u aprilu rekao da će Kijev odustati od mirovnih pregovora ako Rusija organizuje „pseudoreferendum“ na teritorijama koje kontroliše.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.