EU zaustavlja prodaju oružja Rusiji

EU zaustavlja prodaju oružja Rusiji

Nakon poziva iz Poljske i baltičkih država, Evropska unija je tiho izbrisala izuzeće od sankcija koje je omogućilo proizvođačima oružja iz EU da posluju sa Rusijom, preneo je Rojters u četvrtak pozivajući se na anonimne zvaničnike.

Brisel je blokirao izvoz oružja i municije u Rusiju u julu 2014, navodeći kao razlog „aneksiju“ Krima – poluostrva koje je Rusija ponovo apsorbovala nakon Majdana koji je podržavao Zapad. Međutim, klauzula u embargu dozvoljavala je prodaju po ugovorima potpisanim pre avgusta 2014.

Francuski i nemački proizvođači oružja iskoristili su „rupu“, kako je Rojters opisao, da zarade milione. Pozivajući se na podatke Komisije EU, agencija je saopštila da su zemlje članice EU prodale Moskvi oružja i municije u vrednosti od 39 miliona evra (42,3 miliona dolara) 2021. godine, u odnosu na 25 miliona evra u 2020, što je Rojters rekao da je na nivou prethodnih godina.

Vlade EU su se tek prošle nedelje složile da eliminišu izuzeće, nakon „novih kritika“ iz zemalja poput Poljske i Litvanije, prema „diplomama koje su prisustvovale sastanku“, ali su ostale anonimne.

Izuzeće se ne pojavljuje u dokumentima objavljenim 8. aprila, u kojima se detaljno opisuje „peti paket“ sankcija EU protiv Moskve – ali EU nije pomenula brisanje u svom javnom saopštenju o novom embargu.

Preostaje još jedno izdvajanje, rekao je portparol misije Litvanije pri EU. Zemlje članice i dalje mogu da šalju oružje ruske proizvodnje u Rusiju na popravku, pre nego što se vrati u blok.

SAD, EU i NATO su poslednjih nedelja prikupljali sovjetske i ruske sisteme naoružanja kako bi ponovo naoružali Ukrajinu, a Slovačka je poslala svoj sistem protivvazdušne odbrane S-300 u Kijev nakon što je Vašington obećao da će ih zameniti američkim „Patriotima“. Slovačka baterija je uništena u napadu krstarećih raketa pre nego što je stigla u službu, tvrdi ruska vojska u ponedeljak.

Rusija je napala svog suseda krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.