Bocan-Harčenko o sankcijama NIS-u: Želja Zapada je da Rusija izgubi svoj položaj u Srbiji

Bocan-Harčenko o sankcijama NIS-u: Želja Zapada je da Rusija izgubi svoj položaj u Srbiji

Uvođenje sankcija NIS-u je politička odluka i tu postoji očigledna želja da Rusija izgubi svoj položaj u Srbiji, kaže za televiziju RT Balkan, ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko povodom poziva dela srpske javnosti da NIS bude nacionalizovana nakon najava uvođenja američkih sankcija čije je stupanje na snagu odloženo do 8. oktobra.

Osvrćući se na sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je održan u ponedeljak, ruski ambasador navodi da je NIS bio najbitnija tema.

Kako ističe ambasador Rusije, „odlaganje sankcija pokazuje da je odluka potpuno politička“ i dodaje da tu „uopšte nema ekonomije“.

Bocan-Harčenko navodi da je svaka opcija za rešenje na stolu i da je uključen ne samo „Gasprom“, nego i Ministarstvo energetike.

„Predsednik Vučić ima dosta tvrd i jasan stav da je rešenje moguće samo uz uzajamno razumevanje i podršku. Nema smisla da u medijima pričamo o nekim opcijama, o planu A ili B. Postoje stalni direktni kontakti između Beograda i ‘Gasproma’. Nadam se da će oni doći do nekog prihvatljivog rešenja koje odgovara interesima dve strane i koje će u ovoj situaciji biti dobra zaštita NIS-a, koliko je moguće, a moguće je“, objašnjava Bocan-Harčenko.

Što se tiče narednih dana i meseci, najvažnije je, ukazuje ruski ambasador, da nema nestašica goriva.

„Što se tiče nestašice, neće je biti. Bilo je sličnih potvrda od strane NIS-a kada su sankcije bile najavljene prošle godine. Oni su stvorili dobre zalihe sirove nafte i to će obezbediti neprekidan rad svih preduzeća. Ne želim da ljudi shvate, po tome o čemu govorim, da neće biti nikakve štete od sankcija, biće poteškoća. Naravno, nemoguće je da nema poteškoća u finansijskom prometu koje se tiče NIS-a, ali kompanija ‘Gaspromnjeft’, ‘Gasprom’, ali i sam NIS, imaju dugo i bogato iskustvo da pronađu rešenje u najtežoj situaciji“, smatra ambasador Ruske Federacije.

Na pitanje o tome da li je zadovoljan prikazom ruskog savremenog oružja na nedavno održanoj vojnoj paradi „Snaga jedinstva“ u Beogradu i mestom Rusije na paradi, Bocan-Harčenko odgovara da uglavnom jeste.

On se osvrnuo i na Sajam naoružanja koji je održan u Beogradu, gde Rusija nije mogla da bude vidljiva na odgovarajući način.

„Ali nismo mi krivi. Na sajmu su razgovarale delegacije na dosta visokom nivou o razvijanju vojno-tehničke saradnje, u skladu sa željama i ciljevima srpskog Ministarstva odbrane. Imamo čvrstu ulogu, koja je bila vidljiva u okviru parade, a na sajmu je došlo do razumevanja da imamo veću ulogu bez obzira na otežane okolnosti“, navodi ambasador.

Govoreći o dometima srpske vojske, Bocan-Harčenko ističe da je dostignuće Srbije neverovatno za nekoliko godina intenzivne saradnje, ne samo sa Rusijom, već i sa drugim partnerima.

Komentarišući koliko na saradnju Moskve i Beograda, utiče insistiranje na priključenju Srbije EU, koje ide paralelno sa pričama o NATO-u, ambasador naglašava da je to oduvek bila težnja Zapada, koja je sada još jača.

Ukazuje na to da Zapadu mora da bude jasno i da je „ubedljivo rečeno od strane Srbije, naroda i parlamenta i predsednika“, da je zemlja neutralna i da će takva ostati.

„Presudna je 1999. godina, ali Srbija ima dužu tradiciju neutralnosti u svojoj istoriji. Bez obzira na to što je zemlja neutralna, ona mora da sebe da štiti, pogotovo u trenutku kada pitanje KiM nije rešeno i kada je Republika Srpska u najtežoj situaciji. Naravno, stvaraju se sem NATO-a i manje grupe za odbranu, a u stvari se okupljaju zemlje koje imaju izrađeni antisrpski stav. EU se potpuno pretvorila u organizaciju koja se bavi militarizacijom Evrope, u vojnu organizaciju“, primećuje ruski ambasador.

Govoreći o tome kako Rusija gleda na optužbe i propagandu da će da napadne evropske zemlje, ruski ambasador podseća da su i predsednik i Ministarstvo spoljnih poslova više puta odbacili izjave o ratu.

„Ovo je stvarno budalaština, koja nema ništa sa realnom politikom“, navodi Bocan-Harčenko.

Osvrćući se na male odbrambene saveze koji se stvaraju u Evropi, ruski ambasador navodi da se grupišu zemlje koje imaju najbliži stav o Ukrajini i Rusiji.

„Male odbrambene grupe se stvaraju kad u svojoj politici identifikuju jednog neprijatelja. Recimo, u ovom slučaju, zemlje kao što su Francuska, Velika Britanija, Nemačka gledaju tako, pre svega, na Rusiju.

A, kada je reč o Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, koje i nije država, oni stvaraju saveze na zajedničkom antisrpskom stavu“, ističe ambasador Rusije.

Komentarišući priče o navodnom obučavanju ljudi u Srbiji koji se šalju u Moldaviju da tamo prave nerede, ruski ambasador odgovara:Reagujući na korišćenje zamrznute ruske imovine, ruski ambasador navodi da je odgovor kratak – „ovo je pljačka“.

„Da nije bilo naših sredstava, ne bi ni bilo dobitaka. NJihovo objašnjenje je veoma smešno“, navodi ruski ambasador.

O neophodnosti reformi UN, Bocan-Harčenko ističe da Rusija smatra da međunarodna zajednica mora ozbiljnije da gleda šta mora da se reformiše u UN.