Argentinski ministar spoljnih poslova: Sankcije neće doneti mir

Argentinski ministar spoljnih poslova: Sankcije neće doneti mir

Sankcije neće pomoći u postizanju mira i podsticanju dijaloga u vezi sa sukobom u Ukrajini, rekao je argentinski ministar spoljnih poslova Santjago Kafiero u subotu novinskoj agenciji Telam, dodajući da se njegova zemlja neće pridružiti onima koji postavljaju ograničenja Rusiji.

„Ono što Argentina traži i predlaže jeste povratak dijalogu“, rekao je diplomata u Rimu, gde se sastao sa svojim italijanskim kolegom Luiđijem Di Majom.

Kafiero je takođe rekao da Buenos Ajres nema čak ni regulatorni okvir za jednostrane sankcije, već ima zakon koji sprečava ovakve vrste akcija vlade. Njegova vlada se suočava sa izazovom sa kojim se svet danas suočava „pozivom na mir“, dodao je on.

Kako je naveo: „Iskreno ne verujemo da će uvođenje sankcija ili blokada biti produktivno za mir, dijalog i diplomatske pregovore.“

Govoreći o ulozi sankcija u regionu Latinske Amerike, Kafiero je rekao da je „ono što je ova vrsta akcije… izazvala veća nejednakost i veći zastoji sa društvene tačke gledišta“.

Argentina je takođe bila jedna od retkih nacija – pored Meksika i Brazila – koja je bila uzdržana tokom glasanja o suspendovanju statusa Rusije kao stalnog posmatrača Organizacije američkih država (OAS) zbog njenih akcija u Ukrajini. Rezolucija je još uvek usvojena ranije ove nedelje, a SAD su je pohvalile kao „jasnu poruku Kremlju“.

„Ogroman broj zemalja u Americi pozvao je Kremlj da okonča svoj nesavesni rat po izboru, povuče svoje snage i poštuje međunarodno pravo“, rekao je američki državni sekretar Antoni Blinken u saopštenju u četvrtak.

SAD i njihovi saveznici u Evropi i šire uveli su neviđeni broj sankcija Rusiji zbog njene vojne ofanzive. Ograničenja su usmerena na finansijski i bankarski sektor Moskve, kosmičku i avio-industriju, kao i na izvoz goriva.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.