Hristija Frilend kandidat za mesto generalnog sekretara NATO-a

Hristija Frilend kandidat za mesto generalnog sekretara NATO-a

Zamenica premijera i ministarka finansija Kanade Hristija Frilend jedan je od kandidata za mesto generalnog sekretara NATO posle Jensa Stoltenberga, piše Njujork tajms.

„Dok su zvaničnici upozorili da je još uvek rano, i da vrlo često imena koja se prvi pojave ne izdrže pregovaranje među 30 članica NATO-a, rekli su da se u Vašingtonu pojavio jedan favorit: Hristija Friland, kanadsko-ukrajinska zamenica premijer – ministar i ministar finansija Kanade“, piše izdanje.

Frilend, 54, bivša novinarka (udata je za reportera Njujork tajmsa), bila je i ministarka spoljnih poslova Kanade.

Publikacija napominje da ona ima niz prednosti: govori engleski, francuski, italijanski, ukrajinski i ruski; rukovodila je složenim ministarstvima; samouverena je na konferencijama za štampu i drugim javnim govorima; i ona će biti prva žena i prva Kanađanka ikada na čelu NATO-a.

SAD ne predlažu američkog kandidata, pošto je američki general tradicionalno vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi, ali oni, iz očiglednih razloga, imaju snažan glas u izboru.

Dok Evropljani tek treba da se ujedine oko jednog kandidata, i oni imaju nekoliko jakih kandidata, uključujući estonsku premijerku Kaju Kalas, slovačku predsednicu Zuzanu Čaputovu i Kolindu Grabar-Kitarović, koja je bila predsednica Hrvatske od 2015. do 2020. Ambasador Hrvatske u Vašingtonu i radio u NATO kao pomoćnik generalnog sekretara za javnu diplomatiju.

Velika Britanija, koja je napustila Evropsku uniju, ali ne i NATO, ima pretendenta u liku 52-godišnjeg ministra odbrane Bena Volasa.

Neki zvaničnici su sugerisali da je ostao na toj funkciji, uprkos vladinoj vrtešci u Velikoj Britaniji, ne samo da bi osigurao stabilnost u podršci Ukrajini, već i da bi povećao svoje šanse za članstvo u NATO-u, što London očajnički želi kao još jedan simbol svog učešća u svetu politike posle Bregzita.

Prema rečima jednog zvaničnika NATO-a, moguće je i da bi zemlje članice mogle da pristanu da produže Stoltenbergov mandat za još godinu dana. On je tražio da mu se produži mandat za dve godine zbog rata u Ukrajini, ali je dobio godinu dana do septembra sledeće godine.