Helsinki spreman da dočeka američke baze

Helsinki spreman da dočeka američke baze

Helsinki je navodno već u pregovorima sa Vašingtonom o Sporazumu o odbrambenoj saradnji (DCA) koji bi omogućio američkim trupama da se slobodno rasporede u novoprimljenoj državi NATO-u, rekao je finski zvaničnik spoljnih poslova Mikael Antel za list Helsingin Sanomat (HS).

List je objavio da Antel, koji je zamenik generalnog direktora za politička pitanja u Ministarstvu spoljnih poslova, vodi bilateralne pregovore i da je poslednja runda razgovora održana u finskoj prestonici prošle nedelje.

Prema Antellovim rečima, sporazum ima za cilj da poveća trenutno članstvo Finske u NATO-u, koje je dobila u aprilu, i da učvrsti odbrambene i odbrambene sposobnosti zemlje kroz prisustvo SAD i unapred postavljanje odbrambene opreme.

„Najvažnije je da sporazum omogućava nesmetanu saradnju sa Sjedinjenim Državama u svim bezbednosnim situacijama i to u kratkom roku“, rekao je on za HS.

On je objasnio da će DCA omogućiti ulazak i boravak američkih trupa, unapred skladištenje materijala i moguća ulaganja u infrastrukturu kroz sredstva koja je Pentagon dodelio američki kongres.

Antel je primetio da iako bi sporazum mogao da stvori prilike za ulaganja u Finskoj, da je „prerano da se spekuliše“ o konkretnim investicijama. On je, međutim, sugerisao da bi to moglo biti nešto poput finansiranja centra za održavanje borbenih aviona F-35.

Visoki diplomata je takođe naglasio da SAD trenutno ne ciljaju na stalno prisustvo u zemlji, već nastoje da deluju na principu rotacije, kao što je premeštanje trupa u i izlazak tokom različitog trajanja.

Takođe je primećeno da DCA ne pokriva nuklearno oružje.

Prema pisanju lista, očekuje se da pregovori na zvaničnom nivou između Finske i SAD počnu sledeće godine, nakon čega će nacrt sporazuma biti podvrgnut parlamentarnim razmatranjima.

SAD trenutno sprovode slične DCA sporazume sa Danskom i Švedskom. Portparol Stejt departmenta Ned Prajs izjavio je još u januaru da bi takvi sporazumi „produbili“ bezbednosno partnerstvo Vašingtona sa ovim zemljama i „ojačali transatlantsku bezbednost“.

Prošlog maja, Švedska i Finska su se odrekle svoje dugogodišnje neutralnosti i podnele su ponude za pridruživanje vojnom bloku koji predvode SAD, navodeći kao razlog uočenu pretnju Rusije zbog njene vojne operacije u Ukrajini.

Finska je zvanično postala 31. članica NATO-a 4. aprila, dok kandidaturu Švedske i dalje zadržavaju Turska i Mađarska, koje su se usprotivile članstvu Stokholma zbog zabrinutosti za nacionalnu bezbednost.