Supruga Radovana Karadžića ostaje pod sankcijama: Distrikt Kolumbija odbio njen zahtev

Supruga Radovana Karadžića ostaje pod sankcijama: Distrikt Kolumbija odbio njen zahtev

Američki okružni sud Distrikta Kolumbija odbacio je kao neutemeljen zahtev Ljiljane Karadžić, supruge ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za uklanjanje sa liste osoba pod sankcijama na koju je zajedno sa sinom i ćerkom dospela zbog ometanja rada Haškog tribunala.

Kako je objavio sarajevski portal Detektor specijalizovan za praćenje pravosudnih postupaka, ovim je odbačena tužba koju je Ljiljana Karadžić podnela još 2023. godine nakon što je Kancelarija za kontrolu inostrane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija odbila njen zahtev da joj se sankcije skinu, prenosi N1 Hinu.

Sud distrikta Kolumbija zaključio je da je OFAC opravdano odbio zahtev Ljiljane Karadžić zbog njenog prisustva „na javnim skupovima na kojima se slave ratni zločini i nasleđe Radovana Karadžića“ kao i zbog „osporavanja legitimnosti Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)“.

“OFAC se takođe oslanjao na dokaze, uključujući izjave tužiteljke kojima javno brani Radovana ili iskrivljuje činjenice o ratu u BiH, njene javne kritike ICTY-a, uključujući javno karakterisanje ICTY-a kao ‘nelegalnog’ i ‘malignog tumora’ i njeno odbijanje saradnje s naporima ICTY-a za hapšenjem Radovana Karadžića“, stoji u presudi.

Karadžić je 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Advokat Peter Robinson koji je zastupao Ljiljanu Karadžić kazao je da je razočaran sudskom presudom a otkrio je kako su time propala i očekivanja da će sadašnja administracija Donalda Trampa promeniti odnos SAD prema sankcionisanim osobama s područja bivše Jugoslavije odnosno da će ukinuti takve krivične mere.

Početkom ove godine na listi osoba, kompanija i organizacija iz regiona koji su pod sankcijama bilo je 398 imena.

Prema analizi koju je u januaru sproveo Glas Amerike (VOA), najviše sankcionisanih odnosno njih 177 bilo je iz BiH, 80 iz Srbije, 60 s Kosova, 46 iz Severne Makedonije, 23 iz Albanije, 11 iz Crne Gore.

Na toj je listi kao jedinoj osobi iz Hrvatske koja je pod sankcijama SAD ime Milana Martića, nekadašnjeg vođe pobunjenih Srba koji je zbog počinjenih ratnih zločina osuđen na 35 godina zatvora.