Vulin otkriva „kako do brze propusnice za EU“

Vulin otkriva „kako do brze propusnice za EU“

Čini se da je vojni sukob sa Rusijom uslov za brzo pristupanje Evropskoj uniji, izjavio je u četvrtak ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, dodajući da Srbija, u tom slučaju, neće žuriti sa svojim nastojanjima.

Evropski savet se u četvrtak složio da Ukrajini i Moldaviji dodeli status kandidata. Iako je pridruživanje EU decenijama bila glavna tema razgovora za prozapadne ukrajinske političare, želja Kijeva da se pridruži bloku ponovo je ojačala usred tekućeg sukoba sa Rusijom. Postavši kandidati, Ukrajina i Moldavija su se pridružile Albaniji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj u čekaonici EU.

Komentarišući potez bloka, Vulin je rekao da je EU odlučila da „prestane da se pretvara da postoje ista pravila za sve koji žele da uđu u ovu organizaciju“.

Ističući da Ukrajina ne ispunjava standarde koji se „tako pažljivo primenjuju na balkanske zemlje“, ministar je rekao da je „učešće Kijeva u ratu bilo dovoljno za početak pregovora“. ”

On je, ironično, izrazio nadu da „Moldavija nije morala da obećava da će ući u rat“ da bi dobila status kandidata i napomenuo da ako je rat jedini kriterijum, „Srbija je mogla da počne pregovore 1999. godine“.

„Međutim, čini se da takva pravila ne važe za one zemlje koje je bombardovao NATO, za brzo pristupanje Evropskoj uniji morate se sukobiti sa Rusijom“, rekao je on.

Napominjući da pre odluke o kandidaturi Ukrajine i Moldavije EU nije bila „vojni savez“, Vulin je poželeo Severnoj Makedoniji i Albaniji da ne moraju ni sa kim da ratuju zarad pristupanja EU.

Izjava srpskog ministra podudarila je i izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove o istom pitanju. Ona je tvrdila da je glavni cilj EU – „obuzdavanje“ Rusije – podstakao EU da zažmuri na stroge kriterijume za pristupanje koji se primenjuju na druge kandidate za članstvo u EU. Ona je istakla i da je EU još jednom dokazala da blok nema mnogo veze sa ekonomijom i da u njemu gotovo da i nema „kreativne snage“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen jasno je stavila do znanja da je Ukrajina učinila mnogo na jačanju vladavine prava, ali da još treba sprovesti reforme.

„Za borbu protiv korupcije, na primer, ili za modernizaciju ove administracije koja dobro funkcioniše, da pomogne privlačenju investitora“, objasnila je ona.