Rusija i Ukrajina će potpisati sporazum o ponovnom otvaranju crnomorskih luka

Rusija i Ukrajina će potpisati sporazum o ponovnom otvaranju crnomorskih luka

ISTANBUL – Rusija i Ukrajina potpisaće u petak sporazum o ponovnom otvaranju ukrajinskih blokiranih crnomorskih luka, saopštila je Turska, što je potencijalni proboj koji bi mogao da ublaži pretnju od gladi sa kojom se suočavaju milioni širom sveta kao posledica ruske invazije.

Ukrajina i Rusija su među najvećim svetskim izvoznicima hrane, a ukrajinske luke, uključujući i glavno čvorište Odesu, blokirala je ruska crnomorska flota.

Zaustavljanje isporuka žitarica tokom petomesečnog rata dovelo je do dramatičnog rasta cena širom sveta, a ponovno otvaranje ukrajinskih luka moglo bi potencijalno da spreči glad.

Iako ruske luke nisu zatvorene, Moskva se žalila da su njene pošiljke oštećene zapadnim sankcijama. Sjedinjene Države i Evropska unija su nedavno prilagodile svoje sankcije kako bi jasnije odredile izuzetke za ruski izvoz hrane i đubriva.

Turska, članica NATO-a sa dobrim odnosima sa obe zaraćene zemlje, kontroliše moreuz koji vodi u Crno more i delovala je kao posrednik po tom pitanju. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš, koji bi potencijalno potpisao bilo kakav sporazum, bio je tamo.

Ankara je saopštila da će strane pismeno potpisati sporazum o kojem su se načelno dogovorili na razgovorima prošle nedelje u Istanbulu.

Svi detalji sporazuma nisu odmah objavljeni. Trebalo je da bude potpisan u petak u kancelarijama Palate Dolmabahče u 13:30 GMT, saopštila je kancelarija predsednika Tajipa Erdogana.

Nije bilo trenutne potvrde o dogovoru iz Moskve ili Kijeva. Američki Stejt department je rekao da pozdravlja tu najavu i da će tražiti od Rusije odgovornost za sprovođenje sporazuma.

Pre prošlonedeljnih razgovora, diplomate su rekle da detalji plana uključuju ukrajinske brodove koji vode brodove za žito kroz minirane lučke vode. Turska bi nadgledala inspekciju brodova kako bi ublažila zabrinutost Rusije da bi mogli da donesu oružje Ukrajini.

Ujedinjene nacije i Turska već dva meseca rade na posredovanju u onome što je Gutereš nazvao „paket“ dogovorom – da se obnovi ukrajinski crnomorski izvoz žitarica i da se olakša isporuka ruskog žita i đubriva.

Ukrajina bi potencijalno mogla brzo da ponovo pokrene izvoz, rekao je ranije u četvrtak zamenik ukrajinskog ministra poljoprivrede Taras Visotski.

„Većina infrastrukture luka šire Odese – njih su tri – ostaje, tako da je u pitanju nekoliko nedelja u slučaju da postoje odgovarajuće bezbednosne garancije“, rekao je on za ukrajinsku televiziju.

Rat u Ukrajini izazvao je inflaciju širom sveta kako zbog globalne nestašice žita, tako i zbog pretnji snabdevanju energentima.

Rusija je u četvrtak ponovo otvorila svoj najveći gasovod do Nemačke sa manje od polovine normalnog kapaciteta nakon prekida održavanja, što je izazvalo zabrinutost zbog nestašice energije u Evropi.

Obnavljanje dotoka gasa preko gasovoda Severni tok 1 do Nemačke okončalo je 10-dnevnih nervoza za Evropu u kojima su političari izrazili zabrinutost da bi ga Rusija mogla potpuno zatvoriti nakon što ga zatvori radi popravke.

Ali s obzirom da su tokovi i dalje smanjeni, nemački ministar ekonomije Robert Habek optužio je Rusiju da ucenjuje Evropu zbog energije. Kremlj je to negirao i okrivio Evropu da je izazvala poremećaj sankcijama koje su komplikovale održavanje gasovoda.

„Putinov cilj je da uznemiri, podigne cene, podeli društvo i oslabi podršku Ukrajini“, rekao je Habek. „Ne povinujemo se tome, već se tome suprotstavljamo koncentrisanim i doslednim akcijama. Preduzimamo mere predostrožnosti kako bismo prebrodili zimu.“

Unutar Ukrajine, Kijev je optužio Ruse da su poslednjih nedelja pojačali napade na gradove u namernom pokušaju da terorišu njeno stanovništvo. Moskva poriče da je namerno napadala civile i kaže da su svi njeni ciljevi vojni.

U Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, granate su pogodile prepunu pijacu. Žena je jecala nad telom svog muža koji je ležao u blizini tezge dok je par pokušavao da je uteši. Ostali stanovnici stajali su oko krvave pijace i izgledali zapanjeni.

„Videli smo ljude natopljene krvlju. Videli smo ljude u plamenu“, rekao je lokalni preduzetnik Khaibar Karimi. „Pomogli smo u dovođenju ranjenika u metro. Dim je bio veoma gust. Bilo je mnogo ranjenih na ulici.

Regionalno tužilaštvo saopštilo je da su tri osobe poginule, a 23 ranjene u granatiranju dva okruga. Šef nacionalne policije Harkova Volodimir Timoško rekao je da u blizini nema vojnih ciljeva.

Glavne linije fronta su uglavnom zamrznute otkako su ruske snage zauzele poslednja dva grada u istočnoj provinciji Lugansk u borbama krajem juna i početkom jula.

Ali Rusija granatira susednu Donjecku pokrajinu, što je, kako Ukrajina kaže, priprema za potencijalno novo napredovanje tamo. Rusija ima za cilj da u potpunosti zauzme ceo Donjeck i Lugansk u ime svojih separatističkih zastupnika.

Regionalni guverner Donjecka Pavlo Kirilenko rekao je da su ruski raketni udari uništili dve škole u ​​gradovima Kramatorsk i Kostjantinovka pod kontrolom Ukrajine i pogodili grad Bahmut, ali još nema informacija o žrtvama.

„Tek sada, sada kada mi zubi cvokoću od straha, odlučila sam da odem“, rekla je Lidija, 64-godišnja stanovnica istočnog grada Soledara, za Rojters dok je kasno ulazila u voz u gradu Pokrovsk. Sreda, bežeći od borbi u Donjeckoj provinciji.

„Šta da čekam, da mi glava bude pogođena granatiranjem?“

Katerina, koja je putovala sa decom, rekla je da je pobegla iz grada Sijerodonjecka pre nego što su ga zauzele ruske snage.

„Napustiti svoju kuću je najgora stvar ikada. Osećam se prazno“, rekla je. „Kako ćemo dalje da živimo?“