Ljudi širom sveta će za deset godina jesti mnogo više mesa, a posebno živinskog. Prema predikcijama FAO, potrošnja živinskog mesa će porasti na 160 miliona metričkih tona, čineći 45 odsto ukupnog mesa. Očekuje se da će potražnja rasti u Aziji, ali i u Brazilu, Meksiku, EU i SAD.
Perad je već sada najzastupljenija vrsta mesa, sa 41 odsto udela u 2024. godini. Ovaj trend je najviše izražen u Aziji, gde se potrošnja povećava, posebno u zemljama poput Kine i Indije. Srbija, sa prosečnom potrošnjom od 18 kilograma po stanovniku, znatno zaostaje za EU.
U poslednjih deset godina, uzgoj peradi u Srbiji opada, dok prerada raste. Živinsko meso čini četvrtinu stočarske proizvodnje, a najviše se uzgaja na manjim domaćinstvima. Broj peradi je opadao, ali je 2024. godine zabeležen blagi porast.
Analiza pokazuje da se broj poljoprivrednih domaćinstava smanjuje, dok se povećava udeo onih sa većim brojem jedinki. Ipak, broj grla opada kod većine vrsta peradi, osim kod domaćih kokoši i brojlera. Proizvodnja živinskog mesa se kretala između 86.000 i 141.000 tona.
Porast proizvodnje je rezultat povećanog klanja živine. Udeo zaklane peradi u klanicama porastao je na 99 procenata. Otkupna cena brojlera je varirala, a cene stočne hrane i energenata značajno utiču na tržište.
Srbija je u poslednjih pet godina prosečno izvozila 5.600 tona živinskog mesa. Cena se kretala oko 2,02 dolara po kilogramu, što je više od svetskog proseka. Naša najznačajnija izvozna tržišta su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija.
