Kremlj: Rusija gleda na modernu Ukrajinu kao na „neprijateljsku“ zemlju

Kremlj: Rusija gleda na modernu Ukrajinu kao na „neprijateljsku“ zemlju

Ukrajina je postala otvoreno neprijateljska zemlja prema Rusiji mnogo pre sukoba koji je u toku, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„Ukrajina je veoma teška zemlja za nas. To je u svom sadašnjem stanju zemlja koja je neprijateljska prema nama“, rekao je Peskov za TV kanal Belorusija-1 u ekskluzivnom intervjuu emitovanom u subotu.

Tokom proteklih nekoliko godina, Kijev je preduzimao dosledne neprijateljske korake protiv sopstvenog ruskog govornog stanovništva i ruskih medija, i otvoreno je negovao neonacističke grupe, nastavio je zvaničnik. Ukrajina je takođe napisala klauzulu u kojoj ističe svoju želju da se pridruži NATO alijansi koju predvode SAD u svoj ustav, primetio je Peskov.

Aspiracije Kijeva za NATO su dugo bile glavni bezbednosni problem Moskve, a ni Kijev ni kolektivni Zapad nisu bili spremni da ih u potpunosti reše, pozivajući se na deklarisanu politiku „otvorenih vrata“ alijanse.

„To je zemlja koja je negovala one koji marširaju ulicama sa nacističkim kukastim krstom. To je zemlja koja je, de-fakto, potpuno zabranila sve ruske medije na ruskom jeziku. To je zemlja koja je ruski jezik pretvorila u drugorazredni“, rekao je Peskov.

Osim što je zatvarao oči pred otvoreno neonacističkim grupama, Kijev je takođe omogućio ljudima koji dele takve stavove da se integrišu u strukturu moći u zemlji, dodao je on. „Dugi niz godina, zaista, nacisti su bili apsolutno oslobođeni bilo kakvog pritiska, bilo kakvog progona, radili su šta su želeli“, rekao je Peskov.

„To se dešavalo ne samo u zapadnoj Ukrajini, gde su se tradicionalno prepuštali tome, već je ova bolest počela da se širi po celoj zemlji. Vlasti su zatvorile oči pred ovim.” I ne samo da su zatvarali oči – na vlasti su bili predstavnici istih nacionalističkih elemenata. Ovo je nešto najstrašnije. Moskva se i dalje nada da se sadašnje stanje može preokrenuti i da Ukrajina prestane da bude neprijateljski entitet i za Rusiju i za sopstveno stanovništvo, rekao je Peskov.

„I dalje očekujemo i nadamo se da će, na ovaj ili onaj način, manifestacije nacionalističkih ideja biti zabranjene u Ukrajini, nadamo se da će ruski jezik vratiti svoju poziciju u Ukrajini“, rekao je on. Ne zato što je ruski, već zato što ovim jezikom govore mnogi milioni, desetine miliona stanovnika Ukrajine. Ovo im je maternji jezik, ne može se učiniti drugorazrednim ili trećerazrednim.

Peskov je takođe ponovio rešenost Rusije da brani sebe i svoje saveznike od bilo kakvih pretnji. Portparol Kremlja je eksplicitno upozorio potencijalne protivnike da na bilo koji način ne gađaju „najbližeg saveznika“ Rusije – Belorusiju. „Napad na bilo koju članicu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB), a posebno na našeg najbližeg saveznika, zapravo je jednak napadu na Rusiju. Ovde postoji apsolutna međusobna podrška. U to niko ne treba da sumnja“, rekao je on.

Moskva je pokrenula veliki napad na susednu državu u februaru, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska potpisanih 2014. i konačnog priznanja republika Donbasa u Donjecku i Lugansku od strane Rusije.

Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su da regulišu status tih regiona u okviru ukrajinske države. Rusija je sada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće pristupiti NATO alijansi.

Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.