Jakob Fuger, trgovac i bankar iz Augzburga, postavio je temelje moderne ekonomije pre više od 500 godina. Njegova sposobnost da razume tržišne potrebe i koristi informacije iz različitih evropskih gradova omogućila mu je da postane ključni igrač u međunarodnoj trgovini. Fuger je bio prvi koji je primenio dvostruko knjigovodstvo u Nemačkoj, što mu je omogućilo da precizno prati svoje finansije.
Rođen u bogatoj porodici, Fuger je kao mlad otišao u Veneciju gde je stekao trgovačke veštine. Učio je o inovacijama koje su mu pomogle da unapredi svoje poslovanje. Njegovo znanje o dvostrukom knjigovodstvu postavilo ga je ispred konkurencije, omogućavajući mu da zna tačno koliko novca ima u svakom trenutku.
Fuger je preuzeo vođenje porodične firme 1510. godine, nastavljajući da obezbeđuje kredite Habzburzima. Njegova strategija uključivala je pristup rudnicima srebra i bakra, što mu je donelo ogromno bogatstvo. Iako nije posedovao rudnike, imao je prava na iskopavanje i prvenstvo kupovine rude, što se pokazalo kao izuzetno profitabilno.
U to vreme, Evropa nije imala mnogo toga što bi mogla da ponudi Aziji, osim metala. Fuger je iskoristio ovu situaciju, jer je bakar bio veoma tražen u Indiji. Njegova sposobnost da prepozna prilike u trgovini dovela je do značajnog rasta njegovog poslovanja.
Fuger je takođe revolucionisao kreditni sistem, nateravši papu da ublaži zabranu zatezne kamate. Ovo je omogućilo da se naplaćivanje kamata među hrišćanima više ne kažnjava automatski. Njegovo delovanje u finansijskom sektoru imalo je dugoročne posledice, uključujući i uticaj na Reformaciju.
Jakob Fuger je umro 1525. godine, a njegovo nasleđe i dalje živi kroz Fugeriju, prvi socijalni stambeni projekat na svetu. Njegovi naslednici i danas vode razne poslove, a njegovo bogatstvo se procenjuje na 300 do 400 milijardi dolara. Fugerovo nasleđe ostaje značajno, a savremeni milijarderi teško da će imati sličan uticaj na istoriju.
