Svaki treći uzorak vazduha u Beogradu zagađen

Svaki treći uzorak vazduha u Beogradu zagađen

Analiza vazduha u Beogradu, u pogledu suspendovanih PM 2,5 čestica, prema evropskim kriterijumima, pokazala je da je u 67 odsto uzoraka vazduh bio u kategoriji nezagađenog, a 33 odsto u kategoriji zagađenog vazduha, navodi se u izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine o stanju životne sredine u 2021. godini, piše N1.

Kada je reč o Boru, merenje teških metala u suspendovanim česticama PM 10 pokazuju da postoji zagađenje vazduha kadmijumom, posebno arsenom, čije koncentracije značajno prostorno variraju, pri čemu najveća srednja godišnja arsena (131,7 mikrograma po kubnom metru) dramatično prekoračuje ciljanu vrednost (šest mikrograma po kubnom metru).

Navodi se da su sumpor dioksid (SO2) i suspendovane čestice uslovile prekomerno zagađenje vazduha u Boru uz pojavu pet epizoda koncentracija sumpor dioksida opasnih po zdravlje ljudi.

Dodaje se da su u Beogradu i Smederevu registrovana prekoračenja koncentracije azotnih oksida i suspendovanih čestica u ambijentalnom vazduhu.

U izveštaju se ističe da je 20 gradova bilo periodično prekomerno zahađeno samo usled prisustva suspendovanih čestica PM 10 čime ta zagađujuća materija sa doprinosom od 90 odsto ostaje najčešći uzrok zagađenja vazduha u Srbiji.

Podaci o emisijama u vazduhu pokazuju da su najveći izvori sumpornih i azotnih oksida i suspendovanih čestica procesi sagorevanja goriva za potrebe proizvodnje električne energije i toplote, dok u manjoj meri emisija azotnih oksida doprinosi i drumski saobraćaj.

Najveći izvor suspendovanih čestica u vazduhu je sagorevanje goriva u domaćinstvima i toplanama manjima od 50 megavata, dok emisijama amonijaka najviše doprinose poljoprivredne aktivnosti, pre svega u stočarstvu.