Italija odobrila izručenje sveštenika optuženog za ubistvo i mučenje tokom argentinske diktature

Italija odobrila izručenje sveštenika optuženog za ubistvo i mučenje tokom argentinske diktature

Italijanski ministar pravde odobrio je izručenje italijanskog sveštenika kojeg Argentina traži pod optužbom za ubistvo i mučenje tokom poslednje vojne diktature te zemlje, ali sveštenik ima žalbu pred italijanskim sudovima u cilju blokiranja ekstradicije, rekli su advokat i grupe za ljudska prava, prenosi AP.

Advokat Arturo Salerni, koji zastupa Argentinu, rekao je za Asošijeted pres da je ministar pravde Karlo Nordio u sredu potpisao zahtev za izručenje prečasnog Franka Reverberija, 85-godišnjeg sveštenika koji je služio kao vojni kapelan tokom argentinske vojske 1976-1983. diktature.

Međutim, prema italijanskoj grupi za ljudska prava koja prati slučaj, Reverberi se žali na njegovo izručenje glavnom italijanskom krivičnom sudu i presuda se ne očekuje nedeljama.

Ambasada Argentine u Rimu izdala je saopštenje u četvrtak uveče u kojem potvrđuje odobrenje izručenja, kao i Reverberijevu žalbu koja je obustavila proces.

Zbog administrativne greške, ministar pravde nije znao za žalbu kada je doneo svoju odluku u sredu, objasnio je Horhe Iturburu, koji predstavlja grupu za ljudska prava 24. marta. Čak i ako najviši sud odbije Reverberijevu žalbu, ministar pravde će morati ponovo da donese odluku o njegovom izručenju, rekao je Ithurburu.

„Podnošenje žalbe od strane okrivljenog predstavlja legitimno korišćenje njihovog prava na odbranu, a ova ambasada će nastaviti da učestvuje u suđenju za ekstradiciju kako bi dobila potvrdu kazne“, saopštila je ambasada Argentine.

Ministarstvo pravde nije odmah odgovorilo na zahtev za detalje. U četvrtak uveče nije bilo odgovora u kancelariji italijanskog advokata koji je podneo žalbu.

U međuvremenu, Reverberi mora da se prijavi svakog dana u lokalnoj policijskoj stanici u Sorbolu, malom gradu u italijanskoj regiji Emilija-Romanja u kojem je rođen i gde povremeno služi misu, rekao je Salerni.

Reverberi, koji ima italijansko državljanstvo, traži se za suđenje u Argentini zbog optužbi, uključujući ubistvo 22-godišnjeg Hozea Giljerma Berona 1976. i mučenje nekoliko drugih muškaraca, rekao je Salerni.

Navodna tortura se dogodila u gradu San Rafael, u blizini Mendoze, u Argentini, rekao je Salerni.

Reverberi je napustio Argentinu 2011. nakon što je u zapadnoj provinciji Mendoza održano prvo suđenje za zločine protiv čovečnosti počinjene tokom diktature i „svedočanja preživelih i članova porodice počela su da ukazuju na njegovu odgovornost“, navodi argentinska vlada.

„Zanima nas (za) gde je telo zakopano“, rekao je Ithurburu u telefonskom intervjuu. „Nadamo se da će sveštenik znati“, kako bi porodica mogla da bude obaveštena, dodao je.

Aktivisti za ljudska prava kažu da je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo tokom argentinske vojne diktature.

Odluka italijanskog ministarstva pravde „odražava zajedničku viziju obe zemlje u vezi sa zločinima protiv čovečnosti i zajedničku posvećenost borbi protiv nekažnjivosti. Štaviše, postavlja važan presedan za bilateralne odnose u smislu posvećenosti sećanju, istini i pravdi“, saopštila je argentinska ambasada.

Hijerarhija Katoličke crkve u Argentini je naširoko kritikovana zbog savezništva sa argentinskim vojnim režimom koji je vodio kampanju za nezakonito pritvaranje i ubijanje ljudi koje je smatrao „subverzivnim“. Kada je papa Sveti Jovan Pavle II posetio zemlju 1987. godine, kritičari su se žalili na njegov neuspeh da osudi crkvenu podršku vojnim vladarima, posebno zato što je papa upravo stigao iz Čilea, gde je osudio vojnu diktaturu generala Augusta Pinočea.

Za vreme sadašnjeg papstva pape Franje, koji je Argentinac, Vatikan i biskupi u njegovoj domovini završili su katalogizaciju svojih arhiva iz vojne diktature sa ciljem da ih stave na raspolaganje žrtvama i njihovim rođacima koji su dugo optuživali članove crkve da su saučesnici u vojna diktatura.

Reverberi je emigrirao iz Italije u Argentinu kada je imao oko sedam godina, rekao je Ithurburu. Grupa za ljudska prava na čijem je čelu dobila je ime po datumu 24. marta 1976. godine, kada je državni udar u Argentini, koji je podržao SAD, uspostavio vojnu vladu.