Grupa Belih šlemova deli savete sa Ukrajincima

Grupa Belih šlemova deli savete sa Ukrajincima

Beli šlemovi, kontroverzna grupa koju na Zapadu hvale kao heroji, ali i kritikuju zbog bliskosti sa radikalnim islamističkim snagama u Siriji, snimaju video vodiče koji su namenjeni Ukrajincima, objavio je u ponedeljak britanski list Tajms.

Prvi u planiranoj seriji video snimaka, za koji je Tajms rekao da će biti preveden na ukrajinski, prikazuje dvojicu muškaraca koji objašnjavaju kako da traže ljude ispod ruševina, identifikuju neeksplodirana ubojna sredstva i koriste prvu pomoć povređenima.

Postoji sveobuhvatni cilj podučavanja ljudi u Kijevu da „ispravno dokumentovanje spasilačkih operacija može pomoći da se obezbede verodostojni dokazi o zločinima“, navodi Times. Grupa je savetovala snimanje akcije GoPro kamerama za kasniju upotrebu.

Beli šlemovi su stvoreni 2014. i tvrde da su civilne spasilačke snage koje pomažu civilima povređenim od strane sirijske vlade. Dobio je sredstva od zapadnih vlada, a zapadni mediji su ga hvalili kao hrabre heroje dugotrajnog rata u Siriji.

Kritičari, uključujući Rusiju, nazivaju ih propagandnom odećom koja radi ruku pod ruku sa pobunjeničkim grupama koje kontrolišu teritorije na kojima deluju Beli šlemovi. U nekoliko navrata, članovi grupe su snimljeni kako učestvuju u očiglednim pogubljenjima džihadista.

U nekim slučajevima, zapadni mediji su potvrdili da su tvrdnje tačne. Na primer, France 24 je potvrdio autentičnost snimka koji pokazuje kako Beli šlemovi učestvuju u pogubljenju u Haritanu, predgrađu Alepa, koje je 2015. izvela teroristička grupa Al Nusra Front. Grupa se ogradila od incidenta, rekavši da je njihov cilj „da pokupe telo” i da su njeni ljudi stigli pre nego što se ubistvo dogodilo.

Prema pisanju Tajmsa, prvi video vodič za Ukrajince snimljen je u Arihi, gradu u provinciji Idlib. To je poslednje veliko uporište antivladinih snaga u Siriji, u kojoj radikalni islamisti imaju dominantnu poziciju.

Sirijska provincija se graniči sa Turskom, članicom NATO koja je zapretila da će upotrebiti svoje oružane snage u odbrani pobunjenika, tvrdeći da je neophodno sprečiti novi nalet izbeglica koji beže na tursku teritoriju. Rusija, koja je pomogla Damasku u borbi protiv džihadista, pomogla mu je da uspostavi aranžman sa Ankarom koji ograničava prekogranična neprijateljstva.

Ukrajinska vlada optužila je Rusiju za pokušaj genocida nad ukrajinskim narodom nakon što je našla dokaze o ratnim zločinima koje su počinile ruske trupe u blizini Kijeva. Neke gradove u blizini ukrajinske prestonice držale su ruske snage, ali su promenile ruke nakon što je Moskva povukla svoje trupe nakon diplomatskog napretka postignutog tokom mirovnih pregovora u Turskoj početkom aprila.

Moskva je odbacila optužbe Ukrajine i tvrdila da su dokazi pogrešno protumačeni ili izmišljeni, što će verovatno poremetiti mirovni proces. Kijev je rekao da očekuje da će pronaći još dokaza o ruskim ratnim zločinima. Moskva je saopštila da ukrajinska strana priprema očigledno više insceniranih scena koje lažno prikazuju ruske nepravde u Ukrajini.

Mnoge zapadne zemlje su optužbe Kijeva protiv Rusije uzele kao nominalnu vrednost bez ikakve neutralne istrage na terenu.

Moskva je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska potpisanih 2014. godine i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Rusije. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Rusija je od tada zahtevala da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.