Šef IEA: Globalne tenzije rizikuju napredak čiste energije

Šef IEA: Globalne tenzije rizikuju napredak čiste energije

Šef Međunarodne agencije za energetiku pozvao je Sjedinjene Države i Kinu da ostave po strani svoje razlike i pristanu na klimatske promene, upozoravajući u intervjuu u ponedeljak da „geopolitički lomovi“ rizikuju da zadrže tranziciju čiste energije.

Govoreći na Afričkom klimatskom samitu u Najrobiju, Fatih Birol je rekao za AFP da ovi međunarodni razdori, delimično podstaknuti invazijom Rusije na Ukrajinu, „postaju sve izraženiji“.

„Kada pogledam budućnost energije i klime, vidim da je najbolji i najoptimističniji plan da čista energija dominira igrom“, rekao je on.

Ali on je rekao da geopolitičke tenzije bacaju „veliku senku“ jer će „međunarodna saradnja između glavnih igrača biti mnogo izazovnija“.

To je problem, jer se svet trenutno kreće presporo da bi ispunio ciljeve Pariskog sporazuma o ograničavanju zagrevanja.

On je izdvojio SAD i Kinu, dva najveća emitera na svetu, pozivajući ih da se okupe na prelomnim pregovorima o klimi COP28 u Dubaiju u novembru-decembru i „ostave po strani svoje tenzije“ – i geopolitičke i ekonomske – da traže zajedničke ili barem zajednički stavovi o ključnim pitanjima.

Novembarskim klimatskim samitom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima bogatim naftom verovatno će dominirati sukobljene vizije o energetici.

Birol je rekao za AFP da globalne tenzije „definitivno“ koče napredak u tranziciji čiste energije i upozorio je na „veliko odbijanje“ nekih zemalja i kompanija, ne imenujući ih.

Ali on je rekao da se uprkos tome što se ova promena dešava, sa više od 80 odsto elektrana izgrađenih u svetu prošle godine fokusirano na obnovljive izvore energije.

Birol je rekao da je Afrika pripremljena da igra „ključnu“ ulogu u energetskoj tranziciji, sa ogromnim potencijalom obnovljivih izvora i oko 40 odsto kritičnih minerala potrebnih za baterije i vodonične gorivne ćelije.

Rekao je da će zemlje u regionu možda morati da nastave da eksploatišu svoje resurse gasa za određene aktivnosti, za koje je tvrdio da neće značajno povećati mali ugljenični otisak na kontinentu – otprilike 3 procenta globalnih emisija.

Šef energetike je pozvao međunarodnu zajednicu, posebno zapadne zemlje, da to prihvate i izbegnu „naivno dogmatične“ recepte za kontinent koji bi mogli da pogoršaju podele.

Umesto toga, rekao je da bi međunarodna zajednica trebalo da se fokusira na pomoć Africi da ostvari svoj „ogromni potencijal“.

On je rekao da je „nepravda“ što oko polovine stanovništva na kontinentu nema pristup električnoj energiji, uprkos činjenici da Afrika ima 60 odsto najboljih svetskih izvora solarne energije, a solarna energija je sada najjeftiniji način za proizvodnju energije.

U međuvremenu, rekao je da milioni ljudi širom Afrike koriste otvorenu vatru ili osnovne šporete za kuvanje, što pogoršava respiratorne bolesti, posebno među ženama.

Birol je rekao da bi oba problema mogla biti rešena sa oko 25 milijardi dolara – što je približna cena jednog novog LNG terminala.

Izdvajajući kompanije za naftu i gas koje su rekle da je pristup energiji ključni prioritet, on je dodao da bi to koštalo 4 milijarde dolara – ili otprilike manje od 0,1 odsto prihoda koje su glavne kompanije za fosilna goriva ostvarile prošle godine – da bi pomoglo milionima da pristupe čiste tehnologije kuvanja.

„Ovo je po mom mišljenju lakmus test za njih, koliko su ozbiljni, koliko su iskreni“, rekao je on.

Trenutno se samo oko tri procenta energetskih investicija širom sveta ostvaruje u Africi.

Afričke zemlje su takođe pogođene rastućim troškovima duga.

Raste pritisak za preoblikovanje međunarodne finansijske arhitekture kako bi se bolje uskladila sa klimatskim ciljevima i zelenim razvojem, posebno dok se Međunarodni monetarni fond i Svetska banka pripremaju za svoje jesenje sastanke u oktobru.

Birol je rekao da su te dve institucije „pale na testu“, pozivajući da se obećavajuće nedavne izjave pretvore u stvarnu akciju na jačanju koncesionog finansiranja i deblokadi kreditiranja.

Na globalnom nivou, posebnu zabrinutost izazivaju relativno nove postojeće elektrane na ugalj, uglavnom u Aziji, sa decenijama koje su ostale u očekivanom životnom ciklusu.

Oni bi mogli da se suprotstave svakom drugom napretku ako ne odu prevremeno u penziju, rekao je on.

Ali uprkos tome, Birol je rekao da je energetska tranzicija uveliko u toku i da se „kreće mnogo brže nego što mnogi ljudi shvataju“.