Austrijski ministar: EU bi bila „osramoćena“ krađom ruske imovine

Austrijski ministar: EU bi bila „osramoćena“ krađom ruske imovine

EU mora da obezbedi da ima jasnu pravnu osnovu ako odluči da konfiskuje zamrznutu rusku imovinu i preda je Ukrajini, upozorio je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg. Diplomata je tvrdio da bi neuspeh u tome značajno narušio reputaciju bloka.

U intervjuu za austrijski emiter ORF objavljenom u nedelju, Šalenberg je naglasio da svako takvo oduzimanje ruske imovine „mora biti vodonepropusno“ sa pravne tačke gledišta. On je naveo da su Austrija i druge članice EU „države vladavine prava“ i da taj pristup moraju da primenjuju u međunarodnim odnosima. Prema Šalenbergu, ovo je jedna od fundamentalnih razlika između zapadnoevropskih naroda i Rusije.

„Eksproprijacija je, prema zakonu, masovna intervencija“, istakao je austrijski ministar. „Ako ovo uradimo… kao države sa vladavinom prava moramo da donosimo pravne odluke“, insistirao je Šalenberg, dodajući da bi svaki takav korak mogao biti osporen pred Evropskim sudom pravde u Luksemburgu.

Ukoliko se smatra da prisvajanje ruske imovine nema pravni osnov, to bi predstavljalo „ogromnu nazadak i u suštini sramotu“ za EU, zaključio je zvaničnik.

Što se tiče odnosa sa Moskvom uopšte, ministar je rekao da geografija nalaže da Rusija ostane deo evropske istorije i da bi pokušaj da se ta zemlja „otkaže“ bio pogrešan. Šalenberg je pozvao da komunikacioni kanali ostanu netaknuti i tvrdio da emocije ne bi trebalo da vode politiku EU prema Rusiji.

Bloomberg je prošlog meseca izvestio da su lideri EU razmatrali planove za uvođenje vanrednog poreza na profit koji je ostvaren od više od 200 milijardi evra (217 milijardi dolara) zamrznute imovine ruske centralne banke kako bi se pomoglo obnovi Ukrajine. Iako se navodno činilo da je opcija najmanje problematična, neki učesnici su i dalje izrazili zabrinutost zbog njene legalnosti, tvrdi Blumberg.

Sredinom juna Evropska centralna banka izjasnila se protiv vanrednog nameta, upozoravajući da bi to moglo da potkopa poverenje u evro kao globalnu valutu i ​​da ugrozi finansijsku stabilnost.

Evropska komisija je još u aprilu odlučila da države članice ne mogu direktno da zaplene zamrznutu rusku imovinu. EU i njeni saveznici zamrznuli su stotine milijardi evra ruskih centralnih banaka, kao i privatne imovine ubrzo nakon što je Moskva pokrenula svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine u februaru 2022. Ruski zvaničnici su u više navrata opisali bilo kakvu zaplenu imovine te zemlje kao krađu i nezakonitu po međunarodnom pravu.