Loše vreme u Crnom moru usporava prvu ukrajinsku pošiljku žita

Loše vreme u Crnom moru usporava prvu ukrajinsku pošiljku žita

Prvi teretni brod koji je napustio Ukrajinu otkako je Rusija izvršila invaziju na njenog suseda pre više od pet meseci, naišao je na loše vreme u Crnom moru i trebalo bi da stigne u Istanbul kasnije nego što je planirano, rekao je turski zvaničnik u utorak.

Očekuje se da će brod „Razoni“ pod zastavom Sijera Leonea, koji je u ponedeljak isplovio iz ukrajinske luke Odesa, u sredu rano u Istanbulu, rekao je kontraadmiral Ozcan Altunbulak, koordinator u zajedničkom centru osnovanom da nadgleda isporuke žita.

Ruski, ukrajinski, turski i zvaničnici UN pregledaće brod nakon što se usidri u Istanbulu. Inspekcije su deo dogovora uz posredovanje UN i Turske o prebacivanju ukrajinskih zaliha žitarica na strana tržišta i ublažavanju rastuće globalne krize hrane.

Altunbulak je rekao da se „pripreme i planiranje“ nastavljaju za druge brodove za koje se očekuje da napuste ukrajinske luke, ali nije naveo detalje.

U okviru sporazuma od 22. jula o isporukama, koje uključuju rusko žito i đubrivo, uspostavljeni su sigurni koridori kroz minirane vode izvan ukrajinskih luka.

Situacija u Crnom moru je, međutim, i dalje napeta, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodne partnere da pomno prate poštovanje sporazuma od strane Moskve.

Očekuje se da će više brodova krenuti iz ukrajinskih luka kroz bezbedne koridore. U Odesi je još 16 brodova, svih blokiranih od ruske invazije 24. februara, čekalo na svoj red, a drugi će ih pratiti, kažu ukrajinske vlasti.

Više od 26.000 tona kukuruza na brodu Razoni, namenjenom za Liban, jedva da će umanjiti ono što je Svetska banka prošle nedelje nazvala „rastućom nesigurnošću hrane“ širom sveta.

„Rekordno visoke cene hrane izazvale su globalnu krizu koja će milione odvesti u ekstremno siromaštvo“, navodi se u najnovijem ažuriranju o bezbednosti hrane, okrivljujući rat u Ukrajini, probleme u globalnom lancu snabdevanja i pandemiju COVID-19.

Ali ponovno pokretanje isporuka iz Ukrajine i Rusije, koje su glavni svetski dobavljači pšenice, ječma, kukuruza i suncokretovog ulja, izazvalo je nadu da bi se situacija mogla poboljšati. Plodni region Crnog mora je dugo bio poznat kao žitnica Evrope.

Događaji u vezi sa pomorstvom dolazili su u pozadini kontinuiranih borbi, posebno u južnoj i istočnoj Ukrajini.

Moskovske snage su se držale svog poznatog obrasca bombardovanja područja koja ne drže, a ukrajinski zvaničnici su izvestili da su u ruskom granatiranju tokom noći poginula najmanje tri civila u istočnim oblastima.

U regionu Donjecka, na čelu ruske ofanzive, bombardovanja su bila usmerena na gradove i sela, posebno na Bahmut koji je preuzeo najveći teret nedavnog granatiranja.

Guverner Donjecka Pavlo Kirilenlo rekao je da „Rusi sravnjuju Bahmut masivnim baražom sa zemlje i iz vazduha“.

„Granatiranje Bahmuta se nastavlja danonoćno, ostavljajući civilima male šanse da prežive“, rekao je Kirilenko u televizijskim izjavama.

Sjedinjene Države su saopštile da Kijevu šalju dodatnih 550 miliona dolara vojne pomoći. Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je u tvitu kasno u ponedeljak da paket uključuje 75.000 metaka artiljerijske municije i više municije za višecevne raketne bacače HIMARS američke proizvodnje, što je ukrajinskim snagama dalo prednost na bojnom polju.