Olimpijske igre u Parizu počinju ambicioznom ceremonijom otvaranja na reci Seni

Olimpijske igre u Parizu počinju ambicioznom ceremonijom otvaranja na reci Seni

Proslavljajući svoju reputaciju kolevke revolucije, Pariz je započeo svoje prve letnje olimpijske igre u jednom veku ceremonijom otvaranja kršenja pravila prepunom zvezda i fantazije, pokazujući otpornost grada dok se vlasti suočavaju sa sumnjivim delima sabotaže koja je ciljala francusku železničku mrežu za velike brzine.

Široko rasprostranjeni prekidi putovanja izazvani, kako su francuski zvaničnici rekli, koordinisanim paljevinama na prugama za velike brzine i kišama u Parizu, pokvarili su raspoloženje uoči ceremonije.

Ali kako se globalna publika uključila, spektakularno lansiranje emisije u 19:30. podiglo raspoloženje. U humorističnom kratkom filmu prikazana je fudbalska ikona Zinedin Zidan. Usledile su perjanice francuskog plavog, belog i crvenog dima. A Lejdi Gaga je pevala na francuskom, a plesačice su tresle ružičaste pompone sa perjanicama, dodajući osećaj kabarea na početak onoga što se očekuje da će trajati više od tri sata.

Gomile su se zgurale duž reke Sene i gledale sa balkona „uh” i „ahhed” kako su olimpijski timovi počeli paradirati u čamcima duž plovnog puta.

Ulozi za Francusku su bili ogromni. Desetine šefova država i vlada bilo je u gradu, a svet je posmatrao kako se Pariz pretvara u ogromno pozorište na otvorenom.

Pariska ceremonija odvijala se duž reke Sene, pretvarajući ikone grada u pozornice za plesače, pevače i druge umetnike.

Olimpijske igre u Parizu

Kiše koje su natopile gledaoce i sportiste i putni haos na pariskim železničkim stanicama istakli su rizike odvažnih izbora Pariza. Obimna ceremonija dala je organizatorima veću publiku za transport, organizaciju i zaštitu nego što bi to bio slučaj da su sledili primer prethodnih olimpijskih gradova koji su otvarani predstavama na stadionima.

Ipak, kako je emisija počela, optimizam je rastao da bi Pariz – veran svom motu koji govori da je nepotopiv – mogao samo da dobije svoje kocke.

Dok večernje kiše koje predviđa nacionalna meteorološka služba Meteo France ne bi trebalo da odlože ceremoniju i mnoga planirana iznenađenja, pariski organizatori su držali palčeve za vedro nebo kako bi pomogli u svojoj viziji prikazivanja grada i njegovih kultnih spomenika.

Vlažno vreme bi moglo da učini ceremoniju zamornijim iskustvom za hiljade olimpijaca koji paradiraju na čamcima na reci Seni i stotine hiljada gledalaca na njenim obalama i mostovima – mnogo više nego što je moglo da se stisne na francuski nacionalni stadion.

Pariski organizatori su rekli da očekuju da će prisustvovati 6.800 od 10.500 sportista pre nego što krenu na narednih 16 dana takmičenja.

„Naravno, kada organizujete spektakl na otvorenom, više volite lepo vreme“, rekao je glavni organizator Igara u Parizu Toni Estange za radio Frans Inter.

Ali ceremonija je „osmišljena tako da se može održati po kiši“, rekao je on.

„Možda će biti malo drugačije“, dodao je on. „Prilagodićemo se.“

Neki gledaoci koji su poslušali savete organizatora da stignu mnogo ranije duž rute ceremonije bili su besni zbog dugog čekanja da stignu na svoja mesta.

„Pariz je bio sjajan, bilo šta što ima veze sa Olimpijadom i širenje informacija je bilo užasno“, rekao je Toni Gon, 54-godišnji Teksašanin koji se pojavio šest sati unapred sa svojom suprugom.

„Kada potrošite 6.000 dolara na dve karte, pa, to je malo frustrirajuće.“

Ali Pariz ima dosta asova u rukavu. Ajfelova kula, čija je glava još uvek vidljiva ispod oblaka, katedrala Notr Dam — obnovljena iz pepela požara 2019. — Muzej Luvr i drugi kultni spomenici će glumiti u ceremoniji otvaranja. Nagrađivani pozorišni reditelj Tomas Džoli, kreativni um emisije, koristio je prepoznatljivi gradski pejzaž Pariza sa cink sivim krovovima kao igralište za svoju maštu.

Njegov zadatak: Ispričati priču o Francuskoj, njenom narodu, njihovoj istoriji i suštini na način koji ostavlja neizbrisiv trag na olimpijsku publiku. Osvežite imidž i samopouzdanje francuske prestonice koja je više puta bila pogođena smrtonosnim ekstremističkim napadima 2015. Zabeležite kako Pariz takođe ima za cilj da ponovo pokrene Olimpijske igre, uz Letnje igre koje je radio na tome da bude privlačniji i održiviji.

To je veliko pitanje. Dakle, Pariz postaje veliki, veoma veliki. To važi i za bezbednost. Veliki ograđeni delovi centralnog Pariza zatvoreni su za one koji nemaju propusnice, a nebo tokom ceremonije biće zona zabrane letova oko 150 kilometara (93 milje).

Mnogi detalji spektakla koji će se protezati kroz zalazak sunca i parisku noć ostaju strogo čuvane tajne kako bi se sačuvao vau faktor. Lejdi Gaga je viđena pre emisije kako peva za zagrevanje. Podigla je ruku i mahnula. Francuski mediji su kao moguće među hiljadama izvođača pominjali i Selin Dion i zvezde iz Francuske.

Jolli je takođe nedavno snimljen kako posmatra avione francuskog vazduhoplovstva kako vežbaju kako da nacrtaju srce na nebu Pariza sa tragovima obojenog dima.

Fudbalska ikona Zinedin Zidan, koji je doveo Francusku do ekstaze Svetskog prvenstva 1998. godine, je među nagađanjima ko bi mogao da zapali olimpijski kotao. Drugi predlog je da bi organizatori mogli da odaju tu čast preživelima u napadima Islamske države i bombaša samoubicama koji su ubili 130 ljudi u Parizu i okolini 2015.

Identitet poslednjih nosilaca baklji je najveća tajna zemlje. Estanguet je u petak ujutro rekao da samo on zna „ličnost ili sportistu“ i da još uvek nije rekao toj osobi.

„Planiram da kažem poslednjem prevozniku danas“, rekao je. „On ili ona ne znaju.“

Široki potezi četkice na ceremoniji su prethodno najavljeni i zapanjujući su u svojoj ambiciji. Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da su se u početku osećali kao „luda i ne baš ozbiljna ideja“.

Sportisti će paradirati čamcima na ruti istok-zapad duž 6 kilometara (skoro 4 milje) dela Sene. Gledaće 320.000 onih koji plaćaju i imaju pozvane karte, kao i mnogi drugi sa balkona i prozora.

Tokom vodene avanture sportista, pred njima će se razotkriti sjaj Pariza. Proći će pored istorijskih znamenitosti koje su privremeno pretvorene u arene za olimpijske sportove.

Konkord Plaza, gde su francuski revolucionari giljotinirali kralja Luja KSVI i druge kraljevske porodice, sada ugošćujući skejtbord i druge sportove, i Grand Palais od gvožđa, kamena i stakla, mesto za mačevanje i tekvondo.

Počilište Napoleona Bonaparte sa zlatnom kupolom, pozadina za olimpijsko streličarstvo, i Ajfelova kula, koja je donirala komade gvožđa koje su umetnute u zlatne, srebrne i bronzane olimpijske medalje. Oni će biti osvojeni u 32 sportska takmičenja sa 329 medalja.

Do 45.000 policajaca i žandarma, plus 10.000 vojnika, čuvaće ceremoniju i njene VIP goste, uz predsednika MOK-a Tomasa Baha i Makrona.

Cilj Pariza je, rekao je Estanguet, „da pokaže celom svetu i svim Francuzima da smo u ovoj zemlji sposobni za izuzetne stvari“.

Novinari AP-a Megan Dženecki i Džerom Pagmajer dali su doprinos ovom izveštaju.