Zvona za uzbunu za ledeni pokrivač Grenlanda, nakon kolapsa 3 ledene police

Zvona za uzbunu za ledeni pokrivač Grenlanda, nakon kolapsa 3 ledene police

Poslednje preostale ledene police na severu Grenlanda koje drže ogroman ledeni pokrivač u regionu izgubile su trećinu svoje zapremine u poslednje četiri decenije, rekli su istraživači u utorak, upozoravajući na rizik od „dramatičnog“ porasta nivoa mora.

Plutajuće police igraju ključnu ulogu u regulisanju toka leda u okean sa glečera koji sadrže dovoljno leda da na kraju podigne nivo mora za 2,1 metar (sedam stopa).

Ove ledene police su izgubile više od 35 odsto svoje ukupne zapremine od 1978. godine, a tri od njih su se potpuno urušila, pokazalo je istraživanje.

Uz kontinuirano globalno zagrevanje izazvano zagađenjem fosilnim gorivima za koje se očekuje da će dodatno zagrejati okeanske vode, ledene police su „izuzetno ranjive“ na dalje povlačenje, pa čak i kolaps, prema studiji objavljenoj u Nature Communications.

„Ovo bi moglo imati dramatične posledice u smislu SLR (podizanje nivoa mora)“, rekli su autori.

Dodali su da je ovo područje Grenlanda sa najvećim potencijalom za podizanje nivoa okeana, verovatno tokom vekova.

Otapanje samih ledenih polica ne doprinosi podizanju nivoa mora, ali postoje kao „brane“ koje regulišu ispuštanje leda u okean iz ledenog pokrivača.

Ako se ove prirodne barijere raspadnu, to može dovesti do toga da glečeri ispuste više leda u okeane, pokazalo je istraživanje.

Naučnici su ranije smatrali glečere u ovom regionu stabilnim, za razliku od drugih delova grenlandskog ledenog pokrivača koji je počeo da slabi sredinom 1980-ih.

Ali autori su otkrili da su glečeri počeli da ispuštaju led kao odgovor na slabljenje ledenih polica, koje su se topile odozdo zbog zagrevanja okeana.

„Identifikovali smo veoma značajno povećanje topljenja od 2000-ih, što jasno odgovara porastu temperature okeana u ovoj oblasti tokom tog vremena“, rekao je glavni autor Romain Millan, istraživač u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS), rekao je AFP-u.

Istraživači sa sedištem u Danskoj, Francuskoj i Sjedinjenim Državama koristili su hiljade satelitskih snimaka u kombinaciji sa merenjima na terenu i klimatskim modelima da bi rekonstruisali prirodu ovih plutajućih produžetaka glečera.

Severni glečeri Grenlanda počeli su da se destabilizuju tek u poslednjih 20 godina, što znači da je više leda izgubljeno nego što je dobijeno.

„Glečer Zachariae Isstrom, na primer, koji se izbio 2003. godine, skoro je udvostručio količinu leda koju je ispustio u okean“, rekao je Milan.

Ledeni pokrivač Grenlanda je glavni faktor koji doprinosi globalnom porastu nivoa mora, čineći oko 17 odsto uočenog porasta nivoa vode između 2006. i 2018. godine.

Šta će se desiti sa polovima i nivoom mora u budućnosti zavisi od odluka koje donesu političari da smanje emisije gasova staklene bašte“, rekao je Milan.

Svetski lideri i pregovarači o klimi okupiće se u Dubaiju od 30. novembra na poslednjem samitu Ujedinjenih nacija (COP28) pošto rekordne temperature, rastući požari i prirodne katastrofe pojačavaju uzbunu oko sudbine planete.