Zlatna riznica pronađena u netaknutim grobovima staroegipatske nekropole

Zlatna riznica pronađena u netaknutim grobovima staroegipatske nekropole

Izuzetno retko otkriće je upravo napravljeno u staroegipatskoj nekropoli Tel el-Deir u Damijeti.

Tamo su iskopavanja otkrila na desetine sahranjivanja koja su milenijumima bila netaknuta; odaje od blatne opeke koje su još uvek sadržavale dragocena blaga u kojima su mrtvi bili sahranjeni pre više od 2.500 godina.

Ta blaga uključuju grnčarske posude, pogrebne amajlije i skarabeje za zaštitu pokojnika u zagrobnom životu, ushabti figurice koje služe pokojnicima u zagrobnom životu, bronzane novčiće i prikaze verskih simbola i božanstava od zlatne folije kao što su Izida, Bastet i Horus.

Otkriće je neobično jer su mnoge drevne egipatske grobnice opljačkane još od vremena faraona, često ostavljajući vrlo malo iza sebe. Netaknute sahrane nam daju bolji uvid u pogrebne običaje starih Egipćana i mogu, prema rečima Mohameda Ismaila Haleda, generalnog sekretara egipatskog Vrhovnog saveta za antikvitete, pomoći da se otkriju tajne jedne drevne, fascinantne kulture.

Arheološka misija u Tel el-Deiru je u toku već nekoliko godina, postepeno otkrivajući pogrebni kompleks koji datira iz 26. dinastije, između 644. i 525. pre nove ere. Prethodnim iskopavanjem pronađeno je 20 grobnica, uključujući amajlije, zlatne folije, skarabeje i minijaturne tegle sa baldahinima, posude u koje se stavljaju organi pokojnika tokom obreda mumifikacije.

Od tada, iskopavanja su dala ne samo 63 pojedinačne grobnice od blatne cigle, već i jednostavnije sahrane. Čini se da je nekropola bila domaćin svih vrsta sahranjivanja, od skromnijih do bogatije opremljenih konačnih počivališta ljudi sa višim statusom.

Ono što je tim bio izuzetno zainteresovan da otkrije je arhitektonski raspored kompleksa. Ovaj dizajn je uobičajen tokom kasnog perioda starog Egipta, koji je počeo sa 26. dinastijom.

Ovo „naglašava istorijski značaj ovog otkrića, koje može biti početak ponovnog datiranja važnog vremenskog perioda za grad Damijetu“, navodi se u saopštenju egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta.

Zanimljivo je da 38 bronzanih novčića pronađenih u keramičkoj posudi datiraju iz dinastije Ptolemej, koja je vladala od 305. do 30. godine pre nove ere – nekoliko stotina godina nakon izgradnje kompleksa. Ovo sugeriše da je Damijeta bila važno komercijalno središte neko vreme tokom istorije starog Egipta, kažu arheolozi.

Otkriveni artefakti su spektakularne izrade, rekli su arheolozi, pokazujući širok spektar veština, pristup materijalima, pa čak i trgovinu između drugih gradova na obali Sredozemnog mora, pri čemu su neke od grnčarskih posuda uvezene u Egipat.

Čak i opljačkani i opljačkani grobovi mogu da nas nauče mnogo o drevnom svetu, ali otkrića naglašavaju koliko više o našoj istoriji možemo da naučimo kada se mrtvi ostave da počivaju u miru… bar dok ne stignu arheolozi.