Grenland je poznat po svojim bogatim prirodnim resursima, uključujući litijum i retke zemne elemente, koji su ključni za zelene tehnologije. Tri nalazišta ovih elemenata, skrivena ispod leda, mogu biti među najvećima na svetu, što pruža mogućnosti za proizvodnju baterija i električnih komponenti. Istraživanja Danske i SAD-a fokusiraju se na komercijalnu i ekološku održivost novih aktivnosti poput rudarstva.
Procene pokazuju da severoistočni Grenland sadrži oko 31 milijardu barela ekvivalentnog nafte u hidrokarbonima, što je slično ukupnim rezervama nafte u SAD-u. Međutim, područje bez leda na Grenlandu čini manje od petine ukupne površine ostrva, što sugeriše da su ogromne zalihe prirodnih resursa možda skrivene ispod leda.
Geološka istorija Grenlanda, koja traje više od 4 milijarde godina, igra ključnu ulogu u koncentraciji prirodnih resursa. Ovdje se nalaze neki od najstarijih stena na Zemlji, kao i gvožđe koje nije poteklo iz meteora. Iako su u 1970-im otkrivene kimberlitne cevi bogate dijamantima, njihova eksploatacija je otežana zbog logističkih izazova.
Grenland je doživeo mnoge periode formiranja planina, što je omogućilo taloženje zlata, dragulja i grafita. Grafit je ključan za proizvodnju litijumskih baterija, ali ostaje nedovoljno istražen u poređenju sa velikim proizvođačima poput Kine i Južne Koreje. Najveći deo prirodnih resursa potiče iz perioda riftinga, uključujući formiranje Atlantskog okeana pre više od 200 miliona godina.
Sedimentne basene na Grenlandu, poput Jameson Land Basena, imaju najveći potencijal za rezerve nafte i gasa. Međutim, visoki troškovi su ograničili komercijalnu eksploataciju. Postoji i sve veći broj istraživanja koja sugerišu prisustvo potencijalno opsežnih naftnih sistema duž obale Grenlanda.
Kritični sirovinski materijali, kao što su niobijum, tantal i iterbium, otkriveni su u magmatskim stenskim slojevima. Grenland se predviđa da će imati dovoljno rezervi disprozija i neodimijuma ispod leda kako bi zadovoljio više od četvrtine buduće globalne potražnje. Ovi elementi su ključni za obnovljive izvore energije, električne motore i magnete u nuklearnim reaktorima.
Razvoj poznatih nalazišta, kao što je Kvanefield, mogao bi značajno uticati na globalno tržište retkih zemnih elemenata. Međutim, klimatske promene imaju velike posledice na dostupnost mnogih prirodnih resursa koji su trenutno pokriveni ledom. Od 1995. godine, područje veličine Albanije se otopilo, a ovaj trend će se verovatno ubrzati ukoliko globalne emisije ugljen-dioksida ne opadnu.
Napredak u tehnikama istraživanja, poput upotrebe radara za prodiranje u tlo, omogućava nam da bolje razumemo potencijalne mineralne resurse ispod leda. Ipak, napredak u istraživanju ispod leda je spor, a održiva eksploatacija će biti još teža. Pitanje o tome da li treba eksploatisati resurse Grenlanda kako bi se podržala energetska tranzicija postaje sve hitnije.
Trenutno su sve aktivnosti rudarstva i eksploatacije resursa strogo regulisane od strane vlade Grenlanda.
