Nova studija pokazuje da su rani ljudi verovatno imali ključnu ulogu u izumiranju mamuta, a ne samo klima

Nova studija pokazuje da su rani ljudi verovatno imali ključnu ulogu u izumiranju mamuta, a ne samo klima

Pre oko 20.000 godina, populacije mamuta i njihovih srodnika bile su relativno brojne, ali su pre oko 10.000 godina gotovo izumrle. Ovaj nagli nestanak, posebno s obzirom na milione godina tokom kojih su mamuti uspevali na Zemlji, dugo je bio predmet rasprave među naučnicima. Dosadašnja objašnjenja često su se fokusirala na monumentalnu promenu klime, posebno završetak poslednjeg glacijalnog perioda pre oko 11.000 godina.

Međutim, nova studija koju je predvodio ekolog Torsten Haufe sa Univerziteta u Friburgu u Švajcarskoj otkriva da je porast globalnih temperatura verovatno imao manji uticaj na izumiranje mamuta nego što se ranije mislilo. Istraživanje sugeriše da je dolazak i uspon ranih ljudi imao značajniji uticaj na opadanje populacija proboscida, reda životinja koji uključuje slonove i mamute.

U istraživanju su korišćene napredne tehnike, uključujući neuronske mreže za analizu fosilnih zapisa. Algoritam je pregledao podatke o 2.118 fosila iz 175 vrsta proboscida koji su živeli između 35 miliona i 10.000 godina, uzimajući u obzir promene u njihovoj morfologiji i različite faktore iz okoline, uključujući klimu i dolazak ranih i modernih ljudi.

Rezultati su pokazali da je dolazak modernih ljudi pre oko 129.000 godina imao značajan uticaj na stopu izumiranja proboscida, koja je porasla do 17 puta s dolaskom ljudi, neovisno o drugim faktorima. Klima je rangirana na četvrtom mestu među prediktorima, odgovorna za samo blagi porast stope izumiranja.

Ova otkrića sugerišu da su ljudski lov i drugi antropogeni faktori igrali ključnu ulogu u izumiranju mamuta. Studija pokazuje da je iako su ljudi imali najveći uticaj u poslednjih oko 120.000 godina, postojali su i raniji značajni efekti ljudskih aktivnosti na biodiverzitet. Ovo istraživanje pomaže u razumevanju kako su rani ljudski uticaji doprineli smanjenju raznolikosti vrsta u poslednjim epoha.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, i predstavlja značajan korak u razumevanju dinamike izumiranja proboscida i uloge koju su rani ljudi igrali u ovom procesu.